Pred sve vas koji po prvi put razmišljate o započinjanju biznisa, stavlja se niz odluka koje morate donijeti, od kojih je jedna od važnijih vid organizovanja djelatnosti koju ćete obavljati. Oblik koji izaberete može zavisiti od vaše lične situacije, budućih planova, kao i faktora poput vlasništva, odgovornosti i troškova. U našem zakonodavstvu postoji više vrsta organizovanja:

1. preduzetnik;
2. ortačko društvo (ortakluk) – “OD”;
3. komanditno društvo – “KD”;
4. akcionarsko društvo – “AD”;
5. društvo sa ograničenom odgovornošću – “DOO”;
6. dio stranog društva.

Kako su ortačko, komanditno i akcionasrsko drustvo veoma rijetki kad su u pitanju novoosnovane firme , najčešća dilema koja se postavlja jeste izbor između registrovanja kao preduzetnik ili kao društvo sa ograničenom odgovornošću(DOO). Obje strukture imaju svoje prednosti i nedostatke, o kojima ću vam govoriti u nastavku teksta kako biste sa potpunim informacijama donijeli ovu veoma važnu odluku.

Preduzetnik je lice koje obavlja poslovnu djelatnost za sebe

Preduzetnik je, sa pravne tačke gledišta, fizička osoba koja se registrovala za obavljanje određene djelatnosti radi sticanja prihoda. To znači da sve ono što zaradite pripada vama, ali isto tako, sve obaveze nastale iz poslovanja pokrivate vi, što uključuje i dugove, tako da ćete sigurno veoma obazrivo baratati svojim novcem.

Prednosti registracije u ovoj formi najviše se ogledaju u jednostavnosti poslovanja. Zakonom je predviđena mogućnost da se preduzetniku koji ostvaruje do 18.000 € godišnjeg prihoda, može, na lični zahtjev odobriti forma paušalnog oporezivanja. Na taj način preduzetnik je dužan da vodi evidenciju samo o ostvarenom prometu, na koji plaća unaprijed dogovoreni iznos poreza na godišnjem nivou, u zavisnosti od ostvarenih prihoda. Ukoliko se preduzetnik odluči za poslovanje na ovaj način, poreska stopa iznosi 9% na oporezivi iznos prihoda.

Pravilnik o paušalnom oporezivanju predviđa podjelu preduzetnika na 4 grupe shodno djelatnostima kojima se bave, i za svaku od njih je predviđen drugačiji procenat priznavanja troškova poslovanja što direktno utiče na visinu oporezivog iznosa prihoda. Cjelokupan pravilnik o politici paušalnog oporezivanja možete naći ovdje.

Zbog niskih troškova koji prate ovaj vid organizovanja biznisa, veliki broj ljudi se odlučuje da upravo na ovaj način započne sprovođenje svoje poslovne ideje u djelo. To su uglavnom poslovi u sljedećim djelatnostima – zanatlije, poljoprivrednici, taksisti itd.

Društvo sa ograničenom odgovornošću ima prednost kada se obim poslovanja značajno poveća

Ono o čemu dobar dio nas sanjari, kada o biznisu govorimo, jeste biti vlasnik, a pri tome ne odgovarati ličnom imovinom za obaveze nastale iz poslovanja. Osim što zvuči dobro, takođe je i ostvarivo. To je upravo ono što vam omogućava najzastupljeniji oblik privrednih društava, makar kod nas – društvo sa ograničenom odgovornošću (DOO).

Poslovanje u formi DOO omogućava postizanje ciljeva koji prevazilaze mogućnosti pojedinca

Razlog za osnivanje društva sa ograničenom odgovornošću, umjesto započinjanja posla kao preduzetnik, je to što poslovanje u formi DOO omogućava postizanje ciljeva koji prevazilaze mogućnosti pojedinca (preduzetnika), pa je potrebno udruživanje ljudi i imovine kako bi se prikupio veći kapital, ili obavljale određene privredne djelatnosti koje se mogu obavljati samo u formi privrednog društva. U svakom slučaju, prihodi društva sa ograničenom odgovornošću su najčešće veći od 18.000 € i ona imaju obavezu vođenja dvostrukog knjigovodstva.

Ono na šta morate biti spremni da prihvatite je više pravila i ograničenja nego što je to slučaj sa preduzetnikom, pa će tako i kazne za prekršaje pri vođenju posla biti veće. Iako je osnivački ulog veoma nizak, pri poslovanju kao DOO se javljaju drugi troškovi (troškovi knjigovođe, plata, održavanja aktivnog preduzeća), te stoga, na godišnjem nivou trošak može dostići i par desetina ili stotina hiljada eura, zavisno od profila posla kojim se preduzeće bavi.

Iz tog razloga je prije donošenja odluke o osnivanju neophodno da se dobro informišete, kako bi se izbjegli potencijalni problemi. O cjelokupnom procesu registracije društva sa ograničenom odgovornošću govorili smo u jednom od ranijih blog postova.

Odluka je na vama

Uvijek je moguće preći iz jednog oblika poslovanja u drugi.

Nakon što ste pročitali prednosti i nedostatke ova dva načina organizovanja biznisa, sigurno se pitate: Šta da odaberem?
Pri odabiru načina na koji ćete organizovati svoj biznis, treba pažljivo razmotriti niz faktora i na osnovu njih donijeti odluku. Međutim, koji god put da izaberete, važno je da razumijete da vaša odluka ne mora biti definitivna. Uvijek je moguće preći iz jednog oblika poslovanja u drugi.

Česta je praksa je da preduzetnik nakon određenog vremena odluči da vodi posao u formi društva sa ograničenom odgovornošću, rjeđe obratno. Razlog za to je najčešće biznis koji veoma brzo napreduje, pa postaje lakše, manje rizično i isplativije registrovati se kao DOO. Ono što je bitno da imate na umu je da ne postoji ispravna i pogrešna struktura biznisa, jedino ona koja bolje odgovara situaciji u kojoj se nalazite, a nakon što steknete razumijevanje glavnih benefita svake od opcija, možete donijeti razumnu odluku. Put koji ćete izabrati zavisi samo od vas.🙂