Da li ste se nekada zapitali zbog čega  međunarodni transferi u današnjem vremenu tehnološkog napretka traju i po nekoliko dana?

Recimo da vam je prijatelj ili poslovni partner poslao novac iz inostranstva  bankarskom doznakom (doznaka je nalog koji jedna banka popunjava i šalje drugoj banci, kako bi isplatila određenu svotu novca osobi koja je primalac). Poslao vam je i konfirmaciju svoje banke da je nalog za plaćanje poslat, ali vam u vašoj banci uporno govore da novac još nije na vašem računu.

U ovom tekstu otkrivamo koji to faktori utiču na brzinu  međunarodnog platnog  prometa i zbog čega je za neki transfer potrebno vrijeme.

SWIFT – svjetski standard elektronskih transfera novca

SWIFT-om se finansijske transakcije automatizuju i standardizuju

Banke za elektronske transfere novca koriste SWIFT mrežu. SWIFT (Society for Worldwide Interbank Financial Telecommunication) je međunarodna bankarska mreža i softver koji služi za razmjenu poruka, koji danas upotrebljava više od 9.000 finansijskih institucija iz 209 zemalja svijeta. SWIFT-om se finansijske transakcije automatizuju i standardizuju, što utiče na smanjenje troškova i operativnog rizika kod korisnika.

Ukoliko želite da saznate više detalja o tome šta je SWIFT i šta zapravo znači pošalji mi SWIFT, savjetujem da pročitate ovaj moj članak na Erste blogu.

Najčešće korišćena SWIFT poruka za plaćanje prema inostranstvu jeste MT103 (Message Type 103) koja zapravo predstavlja nalog za plaćanje klijentu.

Kojim putem „putuju“ sredstva?

Dakle, kada banka vašeg prijatelja ili poslovnog partnera inicira kroz SWIFT slanje ovakvog naloga za plaćanje, ono je već „u etru“ i odlazi do korespondentne banke banke pošiljaoca.  Svaka od tih banaka je učesnica nekog lokalnog ili regionalnog sistema za plaćanje i kliringa, koji podliježu strogoj regulativi u oblasti sprječavanja pranja novca i finansiranja terorizma.  Zbog toga, svaka od ovih poruka se provjerava i svaka banka u nizu može raditi kako ove vrste provjera, tako i svoje interne provjere.

SWIFT rječnik:

• Ordering Customer – Nalogodavac, osoba koja daje nalog za izvršavanje plaćanja
• Ordering Bank – Banka nalogodavca
• Beneficiary Customer – Korisnik sredstava, osoba ka kojoj su sredstva upućena
• Correspondent Bank – Korespondentna banka, banka koja posreduje između banke nalogodavca i banke korisnika sredstava.
• Beneficiary Bank/Account with Institution – Banka korisnika sredstava.
• IBAN – Međunarodni broj bankovnog računa
• SWIFT/BIC kod – Međunarodni identifikacioni kod banke

Kako između banaka u Crnoj Gori i banaka u drugim zemljama ne postoji direktan platni promet, on se obavlja preko korespondentnih banaka. Za transfere u eurima to su obično banke iz Njemačke. Sa njima tradicionalno održavamo korespondentne odnose, mada ih sve više ima i u drugim zemljama EU. Ako banka nalogodavca i vaša banka imaju račun kod iste korespondentne banke, onda je ovaj put najkraći mogući, takoreći sredstva putuju najčešće onoliko koliko traje let avionom. 🙂

U slučaju da, pak, nemaju račun kod iste korespondentne banke, onda se u posao prosljeđivanja SWIFT poruke uključuje još jedna korespondentna banka. Put se može dodatno odužiti ako je nalogodavac npr. iz SAD i šalje sredstva u eurima. Tada se u proces uključuje najmanje još jedna banka koja je zadužena za razmjenu valuta.

 Ako imamo u vidu da svaka od ovih banaka može zadržati sredstva radi daljih provjera i internih knjiženja do tri radna dana, onda je jasno zašto na neki priliv iz inostranstva možemo ponekad čekati malo duže. Sve se ovo dešava u krajnjem interesu korisnika, kako bi se osigurala validnost transfera, spriječila mogućnost prevare i korišćenja novca sumnjivog porijekla (na primjer za finansiranje terorizma).

O čemu treba voditi računa kada očekujete priliv iz inostranstva?

• Pobrinite se da nalogodavcu pošaljete ispravne instrukcije za prilive iz inostranstva. Ukoliko nijeste sigurni da imate ispravne instrukcije, jednostavno pozovite/posjetite svoju banku i tražite da vam ih proslijede. U slučaju da ste naš klijent, instrukcije možete možete pronaći ovdje, ili nas kontaktirati na broj 19991/putem Skajpa.
• Neka vaš pošiljalac sredstava obavezno navede i detalje uplate – razlog ili osnov slanja ovih sredstava (npr. „Po fakturi br.xxx od ddmmyy“ ili „Poklon rođaku“) jer Banka može u ove svrhe zahtijevati od vas dodatnu dokumentaciju.
• Provjerite lične podatke koji su navedeni u instrukcijama – puno ime i prezime, adresu stanovanja, grad i državu. Ako ste pravno lice, takođe povedite računa o tome da na instrukcijama bude ispisano ispravno ime vaše firme i ispravan broj računa za međunarodne platne transakcije, kao i sjedište vaše firme.
• Vrlo je važno znati da će, ukoliko primate valutu različitu od eura (npr. švajcarski franak ili američke dolare), a pošiljalac navede u instrukcijama vaš račun u eurima, banka konvertovati taj iznos deviza prema svom važećem kursu.
• Za svaki priliv iz inostranstva, a naročito ako ih ne primate često, provjerite da li imate najnoviju verziju instrukcija. Banka u međuvremenu može zatvoriti neke korespondentne račune, što znači da sredstva poslata na te račune mogu biti vraćena nalogodavcu, stornirana itd.

Na kraju (tj. na početku 🙂 ) provjerite sa kim poslujete – posebno ako su u pitanju vaši novi poslovni partneri. Važno je odakle sredstva stižu. Sa nekim zemljama je zabranjeno poslovanje, a neke podliježu rigoroznim kontrolama, neka lica i zemlje su na OFAC-ovim „crnim listima“ pa vaša sredstva mogu biti „zarobljena“.

Nadam se da vam je ovaj tekst pomogao da razumijete način na koji međunarodni platni promet između banaka funkcioniše. Uz sve procese koji se odvijaju iza kulisa, nemate razloga za brigu da se sredstva koja očekujete neće naći na vašem računu. Nekada je potrebno samo malo strpljenja. Mi u Erste banci se trudimo da usmjerimo sredstva na vaš račun istog dana, a najkasnije narednog radnog dana od dobijanja naloga za isplatu.