Inflacija smanjuje kupovnu moć novca – ono što danas kupimo za 10 eura, sjutra može koštati 11 ili više eura. U takvim uslovima, držanjem novca u kešu ili na niskokamatnim računima, postepeno gubimo vrijednost.
Prema podacima Monstata, kumulativna inflacija u Crnoj Gori u periodu od decembra 2019. do juna 2025. godine iznosila je približno 35%, prema indeksu potrošačkih cijena. Drugim riječima, prosječan nivo cijena u zemlji je u tom periodu porastao za oko trećinu.
Ovaj rast cijena ima direktne implikacije na realnu vrijednost štednje i primanja. Štednja od 1.000 eura iz 2019. godine, ukoliko nije bila oročena ili nije donosila kamatu, nominalno je ostala ista, ali se njena kupovna moć smanjila – za taj iznos danas se može kupiti roba i usluga u vrijednosti od oko 650 eura iz 2019. godine.
Kada je riječ o zaradama, realna vrijednost plata opada ukoliko njihov nominalni iznos ne prati rast cijena. Na primjer, plata od 1.000 eura iz 2019. godine, ukoliko je ostala nepromijenjena, danas ima realnu vrijednost manju za oko trećinu. Da bi kupovna moć bila očuvana, nominalna plata bi trebalo da bude približno 1.350 eura.
Usklađivanje primanja sa inflacijom u praksi rijetko teče potpuno sinhronizovano sa rastom cijena, zbog čega se efekti inflacije na realni standard građana javljaju postepeno. Za ekonomiju u cjelini, ovakva kretanja znače da dugotrajnija inflacija može smanjiti domaću potrošnju i realni životni standard, ukoliko rast primanja i povraćaji na štednju ne prate inflatorne trendove. Zato u ovom blogu objašnjavamo kako da građani i firme zaštite svoju imovinu i donesu pametne finansijske odluke.
1. Šta je inflacija i kako utiče na štednju?
Inflacija smanjuje kupovnu moć novca – ono što danas kupimo za 10 eura, sjutra može koštati 11 ili više eura. U takvim uslovima, držanjem novca u kešu ili na niskokamatnim računima, postepeno gubimo vrijednost.
Prema podacima Monstata, kumulativna inflacija u Crnoj Gori u periodu od decembra 2019. do juna 2025. godine iznosila je približno 35%, prema indeksu potrošačkih cijena. Drugim riječima, prosječan nivo cijena u zemlji je u tom periodu porastao za oko trećinu.
Ovaj rast cijena ima direktne implikacije na realnu vrijednost štednje i primanja. Štednja od 1.000 eura iz 2019. godine, ukoliko nije bila oročena ili nije donosila kamatu, nominalno je ostala ista, ali se njena kupovna moć smanjila – za taj iznos danas se može kupiti roba i usluga u vrijednosti od oko 650 eura iz 2019. godine.
Kada je riječ o zaradama, realna vrijednost plata opada ukoliko njihov nominalni iznos ne prati rast cijena. Na primjer, plata od 1.000 eura iz 2019. godine, ukoliko je ostala nepromijenjena, danas ima realnu vrijednost manju za oko trećinu. Da bi kupovna moć bila očuvana, nominalna plata bi trebalo da bude približno 1.350 eura.
Usklađivanje primanja sa inflacijom u praksi rijetko teče potpuno sinhronizovano sa rastom cijena, zbog čega se efekti inflacije na realni standard građana javljaju postepeno. Za ekonomiju u cjelini, ovakva kretanja znače da dugotrajnija inflacija može smanjiti domaću potrošnju i realni životni standard, ukoliko rast primanja i povraćaji na štednju ne prate inflatorne trendove. Zato u ovom blogu objašnjavamo kako da građani i firme zaštite svoju imovinu i donesu pametne finansijske odluke.
1. Šta je inflacija i kako utiče na štednju?
Inflacija je porast opšteg nivoa cijena, zbog čega novac vremenom vrijedi manje. Na primjer, 100 € danas ne kupuje istu količinu proizvoda kao prije 5 godina. To znači da štednja koja ne donosi prinos zapravo gubi na vrijednosti.
2. Šta se preporučuje ne raditi, a šta raditi u vremenu inflacije?
Ne preporučuje se:
- Držati veće sume novca u gotovini (eng. Cash)
- Oslanjati se samo na štednju po viđenju.
- Reagovati panično (npr. impulsivno trošiti, podizati kredite bez potrebe).
Preporučuje se:
- Diverzifikovati oblike štednje.
- Razmišljati dugoročno.
- Koristiti bankarske proizvode koji nude stabilnost i prinos.
3. Opcije za zaštitu vrijednosti novca
Inflacija je porast opšteg nivoa cijena, zbog čega novac vremenom vrijedi manje. Na primjer, 100 € danas ne kupuje istu količinu proizvoda kao prije 5 godina. To znači da štednja koja ne donosi prinos zapravo gubi na vrijednosti.
2. Šta se preporučuje ne raditi, a šta raditi u vremenu inflacije?
Ne preporučuje se:
- Držati veće sume novca u gotovini (eng. Cash)
- Oslanjati se samo na štednju po viđenju.
- Reagovati panično (npr. impulsivno trošiti, podizati kredite bez potrebe).
Preporučuje se:
- Diverzifikovati oblike štednje.
- Razmišljati dugoročno.
- Koristiti bankarske proizvode koji nude stabilnost i prinos.
3. Opcije za zaštitu vrijednosti novca
Oročena štednja
- Više kamate od štednje po viđenju.
- Kamata štiti, ili bar ublažava, pad vrijednosti novca.
Investiranje u investicione fondove
- Prilika za veći prinos uz umjeren rizik.
- Savjetovanje sa bankarskim stručnjacima.
Zlato i plemeniti metali
- Tradicionalni oblik zaštite u kriznim periodima.
Nekretnine
- Za klijente sa većim kapitalom.
- Inflacija obično povećava vrijednost imovine.
4. Kako procijeniti šta je najbolje za vas?
Oročena štednja
- Više kamate od štednje po viđenju.
- Kamata štiti, ili bar ublažava, pad vrijednosti novca.
Investiranje u investicione fondove
- Prilika za veći prinos uz umjeren rizik.
- Savjetovanje sa bankarskim stručnjacima.
Zlato i plemeniti metali
- Tradicionalni oblik zaštite u kriznim periodima.
Nekretnine
- Za klijente sa većim kapitalom.
- Inflacija obično povećava vrijednost imovine.
4. Kako procijeniti šta je najbolje za vas?
Procjena zavisi od:
- Visine sredstava na raspolaganju.
- Vaše sklonosti riziku (konzervativni, umjereni, dinamični).
- Ciljeva: čuvanje vrijednosti, ostvarivanje prinosa, likvidnost.
Naš savjet: U zavisnosti od vaših mogućnosti i sklonosti riziku, kombinujte više opcija. Na primjer, dio sredstava oročite, dio investirajte, a manji dio ostavite u gotovinskoj rezervi.
5. Kako banka može pomoći?
Procjena zavisi od:
- Visine sredstava na raspolaganju.
- Vaše sklonosti riziku (konzervativni, umjereni, dinamični).
- Ciljeva: čuvanje vrijednosti, ostvarivanje prinosa, likvidnost.
Naš savjet: U zavisnosti od vaših mogućnosti i sklonosti riziku, kombinujte više opcija. Na primjer, dio sredstava oročite, dio investirajte, a manji dio ostavite u gotovinskoj rezervi.
5. Kako banka može pomoći?
- Oročena štednja.
- Besplatne konsultacije sa finansijskim savjetnicima.
- Mogućnost investiranja u fondove i kupovine investicionog zlata.
- Online zakazivanje termina u filijali.
Inflacija ne mora da znači gubitak
Uz dobru strategiju štednje i pravilne savjete, moguće je ne samo sačuvati vrijednost novca, već i ostvariti dodatni prihod. Ključ je u planiranju i pametnom korišćenju bankarskih proizvoda.
Pripremila: Služba za strateško upravljanje rizicima Erste banke
Napomena: Informacije navedene u ovom tekstu imaju edukativni karakter i ne predstavljaju finansijski savjet niti obavezujuću ponudu Banke. Preporučujemo da prije donošenja bilo kakve odluke o štednji ili investiranju konsultujete kvalifikovanog finansijskog savjetnika ili službenika Banke. Banka ne snosi odgovornost za eventualne posljedice koje mogu proisteći iz korišćenja informacija iz ovog teksta.