Pored izbora između preduzetnika, ortačkog društva, komanditnog društva, društva sa ograničenom odgovornošću i dijela stranog društva, vjerovatno ste se zapitali zašto se neke kompanije opredjeljuju da postanu baš akcionarsko društvo (AD).

Pođimo samo od toga da je kapital akcionarskog društva podijeljen na akcije i da sa osnivanjem osnivači postaju akcionari, pa će vam se odgovor sam kazati. Najjednostavnije rečeno, kompanije na ovaj način žele da prikupe sredstva za svoj razvoj.

Preko inicijalne javne ponude do dodatnog kapitala

Pred privatnim kompanijama je često jedan isti izazov – kako prikupiti neophodna sredstva za osvajanje novih proizvoda i tržišta, izmirenje postojeće zaduženosti ili za potrebe daljeg razvoja!

Dodatni kapital preduzeće može, između ostalog, pribaviti i preko emisije na primarnom tržištu, upravo kroz inicijalnu javnu ponudu.

Tu na scenu stupa naša današnja tema, jer dodatni kapital preduzeće može, između ostalog, pribaviti i preko emisije na primarnom tržištu, upravo kroz inicijalnu javnu ponudu (engl. initial public offering – IPO).

Na ovaj način akcije se nude investicionoj javnosti, koju čine svi investitori zainteresovani da ulože svoj kapital i kupe akcije preduzeća koje ih emituje. Nakon sprovedenog postupka IPO, kapital kompanije se izražava kroz broj i vrijednost akcija.

Zašto se opredijeliti za postupak inicijalne javne ponude?

Razloga je više, ali izdvojićemo tri ključna:

  • Nema jednostavnijeg ni boljeg načina da se dođe do neophodnih sredstava;
  • Kreiranje brenda samim listingom na nekoj od berzi;
  • Preduzeće se može zadužiti lakše, a često i po povoljnijim uslovima nego ranije.

Ukoliko se opredijelite za ovaj postupak važno je da znate da će doći do promjene vlasničke strukture kompanije – stari vlasnici dobiće nove suvlasnike, često nepoznate, čiji je motiv učešće u profitu kompanije.

Za neka tržišta kapitala, IPO je svakodnevica

Vjerovatno će i vama američko tržište kapitala biti prva asocijacija za tržišta na kojima je IPO svakodnevna pojava. Na ovom tržištu najveća IPO u prošloj godini bila je kada je kompanija Airbnb izašla na berzu.

Uprkos tome što je COVID kriza zadala teške finansijske udarce, IPO ove kompanije prošao je odlično. Najveće zasluge za to pripisuju se ublažavanju mjera zaključavanja, nakon čega su turisti za svoja putovanja umjesto rezervacije smještaja u hotelima, birali kuće ili stanove dostupne za rezervaciju na ovoj platformi.

Zbog toga ne iznenađuje podatak da su akcije ove kompanije udvostručile vrijednost na svom američkom berzanskom debiju – trgovanje je počelo sa cijenom 146 dolara, što je mnogo više od 68 dolara, koliko je iznosila cijena koja je bila određena za IPO. Sada, kada sve ovo znate, sigurno vas ne čudi što se ovih dana akcijama kompanije Airbnb trguje po cijenama od oko 173,58 dolara.*

Trend uspješnih IPO na američkom tržištu nastavio se i ove godine. U prilog tome govore samo neki od primjera: 

  •  Jedna od najvećih IPO ove godine odrađena je akcijama Agility INC (AGTI), preduzeća koje pruža medicinske usluge. Kompanija AGTI je na IPO emitovala 2.6135.789 akcija po cijeni 14 USD. Ovih dana se akcijama navedene kompanije trguje po cijeni 20,10 USD*;
  • Globalna kompanija za transport kontejnerskih brodova ZIM Integrated Shipping Services Ltd. (ZIM) sredinom godine je odradila IPO sa 145.000 akcija. Cijena na emisiji bila je 15,00 USD, a trenutno se akcijama ZIM trguje po cijeni od 45,95 USD*;

Da se ne bi stekla pogrešna slika da vrijednost akcija nakon IPO samo raste, navodimo i primjer kompanije DIDI global (DIDI) koja upravlja platformama za prevoz putnika. DIDI je u junu emitovala 316.800 akcija po cijeni od 14 USD. Nakon početne euforije i porasta cijene, došlo je do stagnacije i pada, pa se navedene akcije ovih dana trguju po cijeni oko 8,30USD.*

Kakva je situacija sa IPO u regionu?

Ako posmatramo privatizacije u regionu, vidimo da se putem IPO može izvršiti potpuna ili djelimična privatizacija kompanija koje su bile u državnom ili većinski u državnom vlasništvu. Iskustvo je pokazalo da je najbolje rezultate davala privatizacija kod koje je izvršena djelimična promjena vlasničke strukture kompanija, jer su takve kompanije uspijevale da ostanu atraktivne na tržištu kapitala duži vremenski period.

U regionu su prve inicijalne javne ponude bile u Hrvatskoj, 2007. godine, kada je započet IPO proces Hrvatskog Telekoma. Stotine hiljada građana željelo je da kupi akcije, zbog čega je interesovanje u velikoj mjeri premašilo broj ponuđenih akcija na IPO. Vlada Hrvatske tada je odlučila da poveća broj akcija koje je prvobitno ponudila – sa 25% na 32,5% ukupnog broja akcija kompanije. Očekivano, sve akcije su prodate na IPO, a nakon završenog IPO postupka, akcije su uvrštene na Zagrebačku berzu, što je povećalo obim trgovanja.

Da li je IPO složen proces?

Ruku na srce, u pitanju je veoma složen proces, ali na svu sreću tu su investicione banke koje mogu obaviti čitav posao umjesto vas.

Investiciona banka preuzima ulogu potpisnika emisije, što znači da se obavezuje na otkup akcija po dogovorenoj cijeni od kompanije koja ih izdaje, ili garantuje da će otkupiti sve akcije koje nijesu kupili investitori na tržištu.

Investiciona banka preuzima ulogu potpisnika emisije (engl. underwriter), što znači da se obavezuje na otkup akcija po dogovorenoj cijeni od kompanije koja ih izdaje, ili garantuje da će otkupiti sve akcije koje nijesu kupili investitori na tržištu. Opravdano, investiciona banka često ne želi da sama preuzme kompletan rizik emitovanja i prodaje akcija, zbog čega formira grupu investicionih banaka koje učestvuju u procesu prodaje akcija.

U početnom procesu, dvije ključne stvari koje investiciona banka radi su:

  • Određuje da li će se emitovati obične ili preferencijalne akcije. Obične akcije vlasnicima daju pravo na dividendu, glas na skupštini akcionara i pravo da, u slučaju likvidacije ili bankrota akcionarskog društva, raspodijele preostalu imovinu nakon izmirenja obaveza društva i izvršene isplate vlasnicima preferencijalnih akcija. Preferencijalne akcije svojim vlasnicima daju prvenstvo u isplati dividende u odnosu na one koji su vlasnici običnih akcija;
  • Određuje cijenu po kojoj će se ponuditi akcije (engl. Public Offering Price – POP). Kada određuje cijenu akcija, investiciona banka mora posebnu pažnju obratiti na zdravlje kompanije čije akcije prodaje (finansijsko stanje kompanije, profitabilnost, stopu rasta, stepen povjerenja investitora itd.).

Nakon toga slijedi procjena najboljeg trenutka za izlazak na tržište, a da je ovo podjednako važan dio mogli smo vidjeti na primjeru kompanije Airbnb i ostalih koje su ostvarile veliki uspjeh u toku IPO procesa.

Konačna odluka – upustiti se u IPO ili ne?

Ako ste u kompaniji koja želi da zaplovi u ovaj svijet ili već uspješno krstari investicionim vodama, vjerujemo da su vas navedeni primjeri zainteresovali, zajedno sa prednostima IPO, procesa koji može biti jednostavan ako angažujete investicionu banku da čitav posao obavi umjesto vas.

Ako je suditi po raspoloživim podacima, IPO bi mogla biti interesantna prilika investitorima za ulaganje prilikom donošenja investicionih odluka. Zbog svega toga, savjetujemo vam da nikako ne zaobiđete potencijal kompanija koje po svom uređenju još uvijek nijesu akcionarska društva, ali zbog potreba daljeg razvoja imaju namjeru da to postanu.

Izbor je na vama, a koji god bio, mi vam želimo puno sreće! Dobrodošli ste u Erste investiciono bankarstvo!

*Cijene na dan 13. 10. 2021. godine.

Rade Deretić je rukovodilac odjeljenja brokerskih, dilerskih i poslova investicionog menadžera u Sektoru riznice. U finansijama je već deceniju, iskustvo je sticao na poziciji brokera. Završio je Ekonomski fakultet Univerziteta Crne Gore. Licencirani je broker, diler i investicioni menadžer investicionih fondova. U slobodno vrijeme voli putovanja i sport. Posvećen je porodici oženjen i otac je dvoje djece.

Najnovije na blogu: