U jednom od prethodnih tekstova na Erste blogu imali ste priliku da čitate o bitcoinu, kao i samoj blockchain tehnologiji na kojoj su kriptovalute zasnovane. Od tog teksta nije prošlo mnogo vremena, svega godinu i po, ali to je u svijetu kriptovaluta ekvivalentno cijeloj eri.
U toku 2017. godine vrijednost kriptovaluta je vrtoglavo rasla, uz korekciju u vidu pada vrijednosti na kraju godine. Međutim, njihove cijene su se značajno zadržale iznad cijena s početka godine. Na primjer, cijena jednog ethereuma (ETH) je u vrijeme kada smo pisali prethodni blog post na ovu temu, bila svega oko 10 dolara za jedan, da bi na početku ove godine dostigla vrijednost od preko 1300 dolara. Sa druge strane, bitcoin je od cijene ispod hiljadu dolara dosegao skoro 20 hiljada na kraju godine, dok se danas njegova cijena kreće oko 10 hiljada dolara.
U nastavku ćemo pokušati da vam približimo zbog čega je cijena kriptovaluta ovako podložna promjenama, kao i stavove investitora i institucija povodom generalne budućnosti kriptovaluta.
Zbog čega se mijenja vrijednost kriptovaluta tako brzo?
Kriptovalute se danas većinom ne koriste zbog svoje originalne namjene i onoga što im i samo ime kaže da jesu – valuta kao sredstvo plaćanja. Zbog velikih cjenovnih oscilacija ljudi ih ne koriste za brz i siguran, decentralizovan način plaćanja za dobra i usluge. Najčešći razlog zbog kog ljudi danas posjeduju neku od kriptovaluta je prije svega vjerovanje u njihovu višu cijenu u budućnosti. Na kraju, cijena neke kriptovalute je određena osnovnim ekonomskim zakonima – ponudom i tražnjom.
Centralne banke mjerama monetarne politike mogu da kontrolišu svoje devizne kurseve u određenoj mjeri
U trenutku kada najveći broj ljudi koji posjeduje određenu količinu bitcoina ili neke druge kriptovalute ne želi da ih proda za cijenu koju su potencijalni kupci spremni da plate, cijena kriptovaluta raste. U suprotnom, kada je cijena koju kupci nude dovoljno visoka da privuče puno ljudi da prodaju kriptovalutu koju posjeduju, cijena će se postepeno smanjivati. To omogućava kupcima da vremenom uz nižu cijenu i dalje nabavljaju željenu kriptovalutu dok ne nastane stanje ravnoteže. Kako je čitav sistem kriptovaluta decentralizovan, ne postoji niti jedno autoritativno tijelo koje bi moglo intervenisati u situacijama kada njihova vrijednost počne nekontrolisano da se mijenja usljed panike na tržištima. Kod nacionalnih valuta, centralne banke mjerama monetarne politike mogu da kontrolišu svoje devizne kurseve u određenoj mjeri, dok iza svake valute stoji cijela ekonomija jedne države ili zajednice, kao što je to slučaj kod eura.
Kriptovalute imaju unaprijed određenu “emisiju” tj. unaprijed je određena njihova konačna količina, koju nije moguće promijeniti, niti značajno ubrzati njihov nastanak “kopanjem” na kratak rok. Kada je groznica kriptovaluta zahvatila čitav svijet u prošloj godini, njihova vrijednost je uvećana toliko puta usljed ograničenosti ponude, odnosno nemogućnosti tržišta da odgovori na tražnju svih ljudi koji su željeli da je kupe po trenutnim cijenama.
Šta o kriptovalutama kažu stručnjaci?
Bitcoin ne predstavlja stabilan izvor vrijednosti i zbog toga ne ispunjava uslove za zakonsko sredstvo plaćanja u punom smislu te riječi.
Tehnologija na kojoj su kriptovalute zasnovane, blockchain, može imati široku primjenu i već je nalazi širom svijeta. Međutim, kada je riječ o sudbini kriptovaluta, mišljenja stručnjaka nijesu toliko usaglašena. Dženet Jelen, doskorašnja predsjednica borda guvernera Federalnih rezervi SAD (najviša funkcija u njihovom sistemu centralnog bankarstva), je na konferenciji za medije u decembru izrazila stav da bitcoin trenutno predstavlja veoma spekulativno sredstvo, koje i dalje ima veoma malu ulogu u platnom prometu. Njeno je stanovište da bitcoin ne predstavlja stabilan izvor vrijednosti i zbog toga ne ispunjava uslove za zakonsko sredstvo plaćanja u punom smislu te riječi. Sličnog mišljenja je i guverner Banke Engleske, Mark Karni, koji je nedavno kazao da bitcoin ne ispunjava dva ključna uslova da bi se mogao smatrati pravim novcem – ne predstavlja široko prihvaćeno sredstvo razmjene, niti skladištenja vrijednosti. Filip Lav, guverner Banke Australije, smatra da zadivljenost tržištem kriptovaluta u svijetu izgleda više kao spekulativni haos nego što ima veze sa njihovom stvarnom upotrebom kao vrstom plaćanja.
Jedan od najpoznatijih investitiora današnjice, Voren Bafet, o čijim savjetima u vezi sa trgovanjem na berzi smo ranije pisali, smatra da će ludilo oko sadašnjih kriptovaluta sigurno imati loš epilog. O konkretnom periodu kada će se tako nešto desiti nije mogao sa sigurnošću da kaže. Njegov savjet jeste da se ljudi, ako se već bave investiranjem, okrenu berzi i kompanijama koje generišu stvarnu vrijednost u ekonomiji. U tom slučaju postoje realni parametri koje je moguće analizirati i na osnovu njih donositi dobre investicione odluke.
Suosnivač Majkrosofta, Bil Gejts, takođe nije veliki ljubitelj kriptovaluta. Tokom “Pitaj me bilo šta” sesije na Redditu, on je rekao da anonimnost, kao ključna karakteristika kriptovaluta, može biti štetna.
“Sposobnost vlade da uđe u trag pranju novca i izbjegavanju poreza i finansiranja terorizma je dobra stvar”, napisao je Gejts. “Trenutno, kriptovalute se koriste za kupovinu fentanila i drugih droga, tako da je ova tehnologija jedna od rijetkih koja je prouzrokovala smrtne slučajeve na prilično direktan način.” Kada je jedan od korisnika Reddita konstatovao da se i gotovina može koristiti za nezakonite aktivnosti, Gejts je potvrdio i ukazao na to da je za korišćenje gotovine potrebno lično prisustvo prilikom primopredaje, što otežava stvar kriminalcima. On je takođe upozorio da su spekulativne aktivnosti koje okružuju priču o kriptovalutama “izuzetno rizične u dugom roku”.
Ukoliko biste željeli da investirate u akcije, obveznice ili finansijske derivate, u Erste banci možete dobiti podršku tima ovlašćenih brokera sa dugogodišnjim iskustvom.
Posredstvom centrale Erste Grupe u Beču, moguće je trgovati hartijama od vrijednosti na najvećim svjetskim tržištima.
Neizvjesno je šta će 2018. godina donijeti na tržištu kriptovaluta, a naš savjet za vas jeste da se dobro informišete prije odluke o investiranju, uključujući i kriptovalute. Šala kojom ćemo završiti ovaj tekst najbolje oslikava trenutnu situaciju po pitanju njihove fluktuacije u cijeni:
Kaže sin ocu – Tata! Tata! Za rođendan hoću da mi kupiš jedan bitcoin!
Otac: Sine, to košta 7 hiljada eura! Odakle meni 12 hiljada? Šta ćeš da radiš sa 9 hiljada?🙂
Erste sveznalica