Kada smo mladi čini nam se da do penzije “ima vremena” i da je isuviše rano za planiranje penzionog fonda. Razmišljanje o penziji, posebno u dvadesetim godinama, pomalo liči na gledanje u sunce, jednostavno zatvaramo oči i izbjegavamo svaki direktan pogled u tom pravcu. Ako pritom uzmemo u obzir male plate, mnogo želja i čežnje za avanturom koje mladi ljudi neupitno imaju, lako je shvatiti zašto se i briga o penziji odlaže za neke “zrelije godine”.

Ali prvo, hajde da razmotrimo koncept i način funkcionisanja državne penzije. Penzioni sistem je osmišljen tako da današnji zaposleni plaćaju doprinose za penzije današnjih penzionera. Ovo je sistem međugeneracijske solidarnosti, koji je krajem 19. vijeka uveo Otto von Bismarck, pruski političar. Međutim, današnje tržište rada je znatno drugačije od tržišta rada iz vremena uvođenja ove vrste penzionog sistema . Tada je broj aktivno zaposlenih u odnosu na broj penzionera bio gotovo 4:1, a danas iznosi jedva 1,2:1. Ne čudi što moramo aktivno razmišljati o ovoj temi i razmotriti šta se u mladosti može uraditi kako bismo u starosti mogli da budemo finansijski samostalni.

Lični razvoj je jako bitan

Ono što će vam svaki prijatelj reći je i najveća istina: najbolje brinete o sebi i svojoj budućnosti ukoliko ulažete u svoje obrazovanje, a karijeru razvijate na polju na kom leže vaše najveće snage. Ogroman trud i ulaganja u lični razvoj će brzo postati vidljivi i na vašem bankovnom računu. Sljedeće pitanje koje se postavlja je: “Kako pametno trošiti platu?” Navike se uglavnom stvaraju u mladosti i kasnije se teško ispravljaju, zato je potrebno već na startu karijere razmišljati i o penziji.

Planiranje penzije je dugoročan proces

Ukoliko ste odlučili da privatna štednja bude dodatan izvor sredstava u vašim penzionerskim danima, vrlo je važno realno sagledati situaciju i utvrditi koliko ste stvarno u mogućnosti da izdvajate za starost. Još bitnije je koliko će vam biti potrebno da u penziji nastavite da živite standardom na koji ste navikli. O tome ćete detaljnije imati šanse da čitate u našim narednim blog postovima.

Najvažniji korak koji možete preduzeti je da stvorite dobre finansijske navike.

Planiranje penzije je dugoročan proces koji je izuzetno osjetljiv, te se mijenja u zavisnosti od različitih okolnosti iz vašeg privatnog zivota, kao što su promjena posla, vjenčanje ili pak razvod, ali i od okolnosti na koje ne možemo uticati kao što su tržišno-ekonomska kretanja, odnosno kretanja inflacije ili kamatnih stopa. Upravo zbog ovoga je važno izdvajati dio primanja od prvog dana zaposlenja, a najvažniji korak koji možete preduzeti je da stvorite dobre finansijske navike. Čak i taj prvi, mali korak, biće možda i najveći, kada uđete u svoje šezdesete.

Za početak, postarajte se da kontrolišete svoje mjesečne izdatke. Osim kontrolisanog i planskog trošenja, to će vas naučiti da “cijenite svaki euro” i brinete o visini kamatnih stopa kojima se izlažete. Dok ste još u svojim dvadesetim obavezno koristite sve dobrobiti tog doba. Mogu se naći znatno bolji kreditni uslovi za mlade preduzetnike, a ukoliko se odlučite za nastavak studija, ne zaboravite ponijeti indeks sa sobom i ostvariti popust na pozorište, biblioteku, prevoz, kurseve ili stomatologa.

Unaprijed odredite iznos koji će vam biti potreban

Veoma je korisno da unaprijed postavite ciljeve vaše štednje za penziju. Poželjno je projektovati okvirno iznos za koji smatrate da će vam biti potreban u vašoj starosti. Tim putem zapravo možete formirati plan izdvajanja sredstava kako biste došli do tog ušteđenog iznosa u pravo vrijeme.

Svakako, ono o čemu treba da vodite računa u ovom postupku, jeste inflacija, jer iznos koji smatrate da bi vam bio potreban danas da se penzionišete je vjerovatno veći za ne mali procenat, jer 100 eura danas neće biti imati istu vrijednost kao i 100 eura za nekih 40 godina. Prema podacima Centralne banke Crne Gore, godišnja stopa inflacije u Crnoj Gori tokom 2016. godine iznosila je 0.4%

Postepenom štednjom razvijajte dobre navike

Kada planirate svoj budžet, ne uključujte samo očigledne račune koje imate, kao što su hrana, gorivo ili eventualno renta za stan. Iako neophodni, oni podrazumijevaju plaćanje drugim licima. Ostavite malo prostora i platite nešto i sebi. Zaslužili ste. 🙂

Kao cilj sebi možete postaviti da procenat povećavate za 1% svakog mjeseca.

Logično je da treba štedjeti za mnogo stvari, ne samo za penziju, pa jedan od predloga može biti sljedeći: Ukoliko već nijeste, otvorite štedni račun i već od sljedeće plate aktivirajte trajni nalog koji će prenositi sredstva na njega, a za sad taj procenat podesite na, recimo, 2%. Ovo nećete ni primijetiti. Kao cilj sebi možete postaviti da procenat povećavate za 1% svakog mjeseca. Na kraju godine on će biti blizu 15%. Da li ćete držati taj procenat ili povećati do 20%, na vama je.

Bitno je prije svega, početi što ranije. Prvenstveno iz razloga što na taj način ćete doći dosta brže do većeg iznosa glavnice, koji će vam zauzvrat kako raste iz godine u godinu povećavati godišnji priliv kamate.

Kredit može biti dobro rješenje, ali prezaduženost nije

Svi smo mi različiti. Ima onih koji se čim postanu kreditno sposobni zaduže toliko da im trebaju godine da vrate uzeti novac. Nasuprot njih, neko bježi od bilo kakvog zaduživanja. Vjerujemo da je rješenje negdje u sredini. Uzimite kredit, ali se postarajte da ga bez problema i u predviđenom roku otplatite.

Osim što ćete riješiti problem koji ste imali prije uzimanja kredita, svojim odgovornim odnosom i urednim vraćanjem ćete učiniti da se banke kasnije lakše odluče da vam daju novi, možda veći i povoljniji kredit.

Prije nego što se odlučite za kredit važno je da nađete banku koja vam odgovara. Među različitim kamatnim stopama, provizijama i odnosom prema klijentima, izaberite onu banku koja najbolje odgovara vašim potrebama i s njom gradite dobre odnose.

Inflacija će uništiti sve što sam uštedio?

Djelimično tačno. Istina je da će isti iznos novca danas, za deset godina manje vrijedjeti, odnosno imati manju kupovnu moć usljed inflacije. Štedni račun jeste jedan od načina na koji možete izaći na kraj sa inflacijom, budući da će vam banka isplaćivati kamatu na oročena sredstva.

Primjećujete li kako se u stvari u dvadesetim godinama prave možda i važnije finansijske odluke nego kasnije u životu? Osnove koje se postave mogu se revidirati, ali ostaju glavni oslonac za ono što starost donosi. Što ranije počnete sa štednjom za penzionerske dane, više mogućnosti se otvara da utičete na svoju budućnost. Štednja nije sprinterska disciplina već maraton, pa se pobrinete da na vrijeme upoznate stazu 🙂