Nije dovoljno dobro ako radimo samo ono što zakon propisuje. Moramo biti predvodnici i u pitanjima društvene odgovornosti.

                                          - bivši izvršni direktor kompanije IKEA Anders Dahlvig

„SR“, „CSR“, „DOP“, od skoro i „RBC“, akronimi su koji se u javnosti često pominju, a svi označavaju praksu kompanija koje se ponašaju odgovorno i etički. Ponašati se odgovorno za jednu kompaniju znači da su njene akcije vođene saznanjem o odgovornosti ne samo prema akcionarima, vlasnicima, već i prema svim povezanim grupama – zaposlenima, klijentima, zajednici, kao i o životnoj sredini.

  • SR – social responsibility (društvena odgovornost)
  • CSR – corporate social responsibility (korporativna društvena odgovornost)
  • DOP – društveno odgovorno poslovanje
  • RBC – responsible business conduct (odgovorno poslovno ponašanje)

Društveno odgovorno poslovanje je izraslo iz ideje da kompanije koja uspješno posluju na dobrovoljnoj bazi „vraćaju“ široj zajednici dio ostvarenog profita kroz, uglavnom, filantropske aktivnosti. Ovakva praksa je otvorila neka važna pitanja:

  • Svođenje značenja termina društvena odgovornost na filantropske i i volonterske akcije, neopravdano mu izuzima dimenziju dugoročnosti i održivog razvoja.
  • Posmatranje društvene odgovornosti kroz prizmu dobrovoljnosti, takođe neopravdano degradira značaj ovog koncepta za kompanije i sugeriše da neće postojati posljedice ukoliko se kompanija ne ponaša društveno odgovorno. Da to nije tačno, pokazala su i brojna istraživanja. Odgovorna poslovna praksa utiče na reputaciju i rast produktivnosti kompanija. Ako ovo ne zvuči uvjerljivo, možemo to reći i na drugačiji način. Neodgovorna poslovna praksa (kršenje propisa, neetičko ponašanje, zanemarivanje uticaja na životnu sredinu…) dovodi do znatnog povećanja troškova i potencijalno i do gubitka tržišta.
  • Posmatranje društveno odgovornih akcija kao alatke koja je prvenstveno u funkciji odnosa sa javnostima (PR) kompanija, doprinosi percepciji da se uglavnom radi o šminkanju i prikrivanju loše prakse u cilju ostvarenja kratkoročne koristi za kompaniju.

Sve su brojniji primjeri kompanija koje već preduzimaju akcije koje idu korak dalje od onih koje podrazumijeva gore opisani, tradicionalni pristup društvenoj odgovornosti i to tako što integrišu održivost u sve aspekte poslovanja. Osnovna polazna premisa je da uspješnog biznisa ne može biti ako je društvo u cjelini na gubitku.

Erste: Društvena odgovornost i održivost ne idu jedno bez drugoga

U Erste Grupi su društvena odgovornost i održivost neraskidivo povezani. Za Erste, održivo poslovanje predstavlja „kreiranje vrijednosti za ljude, okolinu i zajednice u kojima posluje“. Način da se to ostvari jeste integrisanje kriterijuma i principa održivosti u poslovnu strategiju i bančine proizvode. Održivost u Erste stoji na tri stuba: Okolina – Različitost – Zajednice.

Naš cilj je da gradimo stabilne i dugoročne odnose sa svim stejkholderima

Budući da je dio Erste Grupe, Erste banka dijeli njene suštinske vrijednosti i svjesna je uticaja svojih akcija na društvo. Odgovorno poslovanje označava imperativ da se ispravno funkcioniše na svim nivoima – od odnosa sa klijentima, rješavanja konflikata među zaposlenima, do poslovne prakse i poštovanja zakona. Naš cilj je da gradimo stabilne i dugoročne odnose sa svim stejkholderima (licima na koja utiče naše poslovanje). Na taj način želimo da obezbijedimo dugoročan razvoj, kvalitetnije upravljamo rizikom i smanjimo troškove, što u krajnjem treba da omogući još bolji rezultat za kompaniju, vlasnike, zaposlene, klijente i zajednicu.

Biti ili ne biti društveno odgovoran – nije pitanje dobre volje, već dobra i racionalna poslovna odluka. A u toj priči ima mjesta i za filantropiju, koju shvatamo kao važan sastavni dio naše filozofije.

Filantropija kao dio društveno odgovornog poslovanja

Erste banka podstiče razvoj kulture, umjetnosti, sporta, obrazovanja, socijalnu inkluziju, očuvanju životne sredine. U tim akcijama, naglasak stavljamo na kontinuitet podrške i dugoročnu saradnju. Među dugoročnim programima su partnerstva sa Muzičkim centrom Crne Gore (saradnja kroz višegodišnju podršku Crnogorskom simfonijskom orkestru); Košarkaškim savezom Crne Gore (višegodišnja podrška Prvoj crnogorskoj Erste košarkaškoj ligi); sportskim manifestacijama Bokeški triatlon i Podgorički maraton, studentskim organizacijama EBEC BEST i EESTEC; NVO Forum MNE (Mladi za zelenu Crnu Goru) i ADP Zid; te godišnji konkurs za stipendije studentima prava i ekonomije na Univerzitetu Karl-Franzens u Gracu, kroz saradnju sa Steiermaerkische Bank & Sparkasse iz Graca.

Ono što nam je posebno važno, a u kontekstu održivosti, jesu aktivnosti i programi čiji je cilj osnaživanje ljudi. Kao u onoj čuvenoj priči koja govori o tome da nije dovoljno dobro da gladnom čovjeku poklonite ribu; treba da ga naučite da peca. Želimo da naše aktivnosti imaju dugoročne pozitivne efekte, a jedan od načina za to jeste i podrška društvenom preduzetništvu koju smo ove godine pružili kroz program Nagrada za društveno preduzetništvo (Social Impact Award – SIA). Partneri u tom programu su Fondacija Dokukino, kao i Privredna komora Crne Gore, Univerzitet Mediteran i drugi.

SIA daje šansu studentima širom Crne Gore da sprovedu svoje ideje društvenog preduzetništva

Društveno preduzetništvo (ponekad se kao sinonim koristi i termin „socijalno preduzetništvo“) nije novost u Crnoj Gori i tu ne možemo reći da smo pioniri. Ono što možemo reći je to da je SIA jedinstvena zato što daje okvir za buduće mlade društvene preduzetnike koji će im obezbijediti podršku na svakom njihovom koraku – pružajući im edukacije i mentorstva, finansijsku podršku, a gdje je moguće, i obezbijediti tržište. SIA daje šansu studentima širom Crne Gore da sprovedu svoje ideje društvenog preduzetništva, kojima će dalje unapređivati opšti ambijent i ispunjavati neku neispunjenu društvenu potrebu. U konačnom, cilj je podsticanje razvoja preduzetničke svijesti kod studenata, ohrabrivanje i osnaživanje da istupe i rade na njima

Potreba za razvojem preduzetničke svijesti je očigledna. Podsjetimo se paradoksa da je, čak i među studentima preduzetništva, posao u državnoj administraciji izuzetno visoko na listi najpoželjnijih. SIA nam je, međutim, pokazala da preduzetničkih ideja ne fali studentima. Prema broju dostavljenih ideja, SIA u Crnoj Gori stoji rame uz rame sa mnogo većim zemljama regiona u kojima se Nagrada takođe organizuje. Ako znamo da je, prema dosadašnjim statističkim podacima, izuzetno visok procenat realizovanih i održivih projekata društvenog preduzetništva koji su prošli kroz program SIA, možemo očekivati da ćemo zaista napraviti promjenu. Naravno, održivu promjenu.

Dragana Crvenica, direktorica Službe komunikacija