Holivudska produkcija i loša praksa nekolicine brokera s obje strane Atlantika zaslužni su za to da su neke od asocijacija na zanimanje “broker” da su oni beskurpolozni i lake zarade željni Vukovi sa Wall Streeta. Da li je to zaista tako, gdje leže počeci bezanskog poslovanja, čime se najčešće trguje na berzama i kuda se kreće tržište kapitala Crne Gore, možete da pročitate u nastavku.

Kako je sve počelo?

Razmjena dobara sa željom da se zaradi intrigira čovječanstvo još od Antičke Grčke, kada su ljudi na mjestima gde su se skupljali trgovci razmjenjivali novac i davali pozajmice. Počeci organizovane trgovine koja je ličila na berzansku, vode nas u Belgiju XIV vijeka i grad Briž, smješten na raskršću glavnih trgovačkih puteva između južne i sjeverne Evrope.

U to doba, u krčmi porodice Van Der Buerse, trgovci sa svih strana svijeta okupljali su se radi trgovine. Trg ispred ove krčme prerastao je u glavni komercijalni i finansijski centar, gdje bi se trgovci nalazili u dogovoreno vrijeme. Kako nijesu postojale novine o trgovini, trgovci bi sakupljali informacije od putnika koji prolaze kroz grad, o stanju privrede o mjestima iz kojih dolaze i na osnovu toga formirali tržišni kurs razmjene novca i dobara.

Savremene velike berze nastale su kasnije. Prva Berza koja je u današnjem smislu riječi imala uređen i poslovno organizovan prostor osnovana je u Amsterdamu 1611. godine. Počeci Njujorške berze (Big Board) vezuju se za 1792. godinu, kada je potpisan Batonvudski sporazum, koji predstavlja osnivački akt najveće svjetske berze. Nešto kasnije, 1801. godine osnovana je Londonska berza.

 

U početku savremenog poslovanja trgovanje na berzama odvijalo slično kaošto je prikazivano u filmovima iz osamdesetih. Berze su posjedovale ogromne podijume za trgovanje na kojima su se brokeri nadmetali davanjem glasnih instrukcija. Danas se, zahvaljujući modernim tehnologijama, trgovanje na svjetskim berzama obavlja elektronskim putem. Najveće berze na svijetu prema tržišnoj kapitalizaciji (ukupnoj vrijednosti akcija kompanija koje se kotiraju na njima) nalaze se u Njujorku, Londonu i Tokiju: NYSE, NASDAQ, LSE i TSE.

Čime se najčešće trguje na berzi?

Na berzi su najčešće trgovine dvijema vrstama hartija od vrijednosti – akcijama i obveznicama. Kupovinom paketa akcija neke kompanije, automatski postajete jedan od njenih vlasnika u određenom procentu.

Trenutnu vrijednost akcije određuje tržište kroz odnos ponude i potražnje za istom na berzi. Koliko je u određenom trenutku neka akcija atraktivna za investitore zavisi od puno faktora – poslovnih rezultata kompanije, investicionih planova, medijskog pozicioniranja, globalnih trendova u poslovnoj oblasti u kojoj kompanija radi i drugih.

Pri ulaganju u akcije, profit je moguće ostvariti kroz kapitalnu dobit (razlika između kupovne i prodajne cijene akcija) kao i kroz prihod od dividendi. Dividenda predstavlja isplatu dijela profita kompanije njenim akcionarima. Važno je napomenuti da nije nužno da će svaka kompanija koja ostvari profit i isplatiti dividendu. Zapravo, većina mladih brzorastućih kompanija preferira da je ne isplaćuje, već da profit reinvestira u razvoj poslovanja, dok su veće i stabilnije kompanije sklonije njenoj isplati. Odluku o isplati dividende donosi Skupština na prijedlog Odbora direktora kompanije.

Osim akcijama, na berzi se najčešće trguje obveznicama koje predstavljaju hartije od vrijednosti kojima se izdavalac (kompanija, opština, država itd.) obavezuje da će nakon ugovorenog perioda dospijeća isplatiti iznos naveden na njoj sa ugovorenom kamatom. Obveznice, za razliku od akcija, ne daju pravo na učestvovanje u vlasništvu preduzeća i dobiti. Investitor ih može zadržati do roka dospijeća i naplatiti glavnicu i pripadajuću kamatu, a može ih prodati prije roka dospjeća po cijeni nižoj od nominalne (cijene po kojoj su emitovane). Najkraći rok dospijeća obveznica je 1 godina.

Vukovi sa Wall Streeta ili pouzdani finansijski stručnjaci?

Brokeri su osobe sa odgovarajućim licencama i dozvolom za pristup berzi. Oni su ovlašćeni da sklope posao u ime klijenta koga zastupaju. Brokeri za svoju uslugu naplaćuju proviziju (procenat od vrijednosti obavljenog posla). Da bi broker mogao da trguje u vaše ime, morate sa njim potpisati ugovor o zastupanju u poslovima trgovine hartijama od vrijednosti.

Ako do sada nijeste imali prilike da upoznate bolje tržište kapitala i načine na koji ono funkcioniše, riječ „broker“ može vas asocirati na mlade ljude u firmiranim odijelima, kojil koji zarađuju ogromne količine novca i žive raskalašnim životom. U stvarnom životu, nije baš tako.

Naravno, rukovodioci brokerskih kompanija na berzama kao što je Njujorška, na kojoj mjesečni promet iznosi preko 1500 milijardi dolara, zarađuju velike količine novca,. Za veliku većinu brokera koji se počnu baviti ovom profesijom, situacija je daleko od takve. Oni dolaze na posao nekoliko sati prije otvaranja berze, kako bi prikupili sve informacije koje mogu uticati na kretanje cijena hartija od vrijednosti tog dana, a zatim kontaktiraju potencijalne investitore i klijente sa predlozima investicionih aktivnosti.

Ne zamjerite mi na slobodi, ali o tome koliko glamura zaista postoji u poslu i životu brokera, najbolje govori ova slika:

Kako da odaberete pravog brokera za vas?

Kako bi napredovali i u krajnjem, ostali u poslu, brokeri moraju izuzetno dobro da poznaju tržište, ekonomske i političke prilike. Kvalitet savjeta koje daju svojim klijentima utiče na njihovu reputaciju i od nje u velikoj mjeri zavisi i koliko će posla imati.

Imajući u vidu delikatnost posla i relativnu nerazvijenost tržišta hartija od vrijednosti u Crnoj Gori, veoma je važno pitanje kome ćete pokloniti vaše povjerenje i vaš kapital koji eventualno imate na raspolaganju za ulaganje na tržištu kapitala. Brokerski tim Erste banke ne pružamo samo kvalitetnu usluga u okviru trgovanja na berzi, već je spreman da potencijalnim ulagačima u bilo kom trenutku da uvid u stanje i mogućnosti koje tržiste pruža. Iskustvo i znanje naših brokera zajedno sa imidžom institucije iz koje dolaze, omogućiće vam pravovremene i tačne informacije o potencijalu za ulaganje u našoj zemlji i regionu. Naši brokeri će uvijek imati vremena za sva vaša pitanja, razumijevanje za očekivanja i pravi savjet za ulaganje.

Bikovi, medvjedi, kokoške i svinje: kojoj grupi investitora vi pripadate?

Brokeri su vremenom razvili svoj poseban jezik, žargon, u kojem su mjesto našle i životinje. Prema ponašanju investitora na berzi i njihovim očekivanjima, dijele ih na bikove, medvjede, kokoške ili svinje.

Ulagač optimista koji ulaže novac u hartije čija cijena raste, vjerujući da će nastaviti taj trend i da će ih onda prodati i na taj način zaraditi, tipičan je Bik. Za razliku od njih Medvjedi su pesimisti, investitori koji prodaju katrije od vrijednosti čija cijena pada, sa uvjerenjem da će daljim padom ostvariti profit. Kokoške su investitori koji se plaše rizika i kod kojih je strah jači od želje za zaradom, pa se povlače iz posla čim ostvare i najmanje zarade. Na kraju imamo – Svinje. To su nestrpljivi investitori koji bi htjeli ogromnu zaradu za kratko vrijeme, , što im se najčešće obije o glavu.

Dok je berze biće i različitih tipova investitora i kojoj god grupi pripadali, svi su dobrodošli.

Mali savjet za kraj

Ukoliko razmišljate da i sami počete da investirate na crnogorskoj berzi, ne dozvolite da vas obeshrabri činjenica da je broj kvalitetnih hartija od vrijednosti mali. Budućnost svih učesnika i investitora na crnogorskom tržištu kapitala je regionalna berza koja već sada funkcioniše na nivou elektronske platforme projekta SEE Link. Uspostavljanje regionalnog tržišta je izvjesno. Investitori iz regiona bi jednim klikom mogli doći do crnogorskih akcija, a s druge strane, ulagači iz Crne Gore bi imali pristup akcijama stranih kompanija. Postoji i realna mogućnost dvostrukih kotacija, pa bi se kompanije iz zemalja koje su članice SEE linka kotirale na Montenegroberzi.

Zato već sada počnite da ispitujete stanje na tržištu kapitala regiona i tražite brokera koji bi vam pomogao da dobijete najveći povrat na svoju investiciju.

Rade Deretić je rukovodilac odjeljenja brokerskih, dilerskih i poslova investicionog menadžera u Sektoru riznice. U finansijama je već deceniju, iskustvo je sticao na poziciji brokera. Završio je Ekonomski fakultet Univerziteta Crne Gore. Licencirani je broker, diler i investicioni menadžer investicionih fondova. U slobodno vrijeme voli putovanja i sport. Posvećen je porodici oženjen i otac je dvoje djece.