Nakon što smo sa velikim zadovoljstvom pratili rad naših prijatelja iz Crnogorskog simfonijskog orkestra tokom cijele prethodne sezone (koja je zvanično zatvorena u petak, 10.6.2016), razgovarali smo sa direktorom Muzičkog centra Crne Gore, Žarkom Mirkovićem. Od njega smo, osim činjenice da se do lakoće interpretacije koja karakteriše sjajni Crnogorski simfonijski orkestar može doći samo velikim radom i naporom, saznali još mnogo interesantnih stvari:
ERSTE: Prošle sedmice je zatvorena koncertna sezona Crnogorskog simfonijskog orkestra, djelima Bramsa i Šumana. Kako biste okarakterisali sezonu i koji su bili najveći izazovi pred vama?
Bez sumnje, kao veoma uspješnu. U umjetničkom pogledu kao uspješniju od prethodne, a nadam se manje uspješnu od naredne. Bilo je velikih izazova i još više posla da bi im se odgovorilo na pravi način: Musorgski, Brams, Rihard Štraus, Bartok, IX Betovenova… Uglavnom djela koja su prvi put izvođena kod nas, a onda zahtjevna i veoma uspješna gostovanja u Tirani i Beogradu, kao i mnogo drugih izazova koji nijesu vidljivi na sceni, a bitno utiču na pravac i dinamiku razvoja ansambla i našu komunikaciju sa publikom.

FOTO: Duško Miljanić
ERSTE: Svake godine primjetno je sazrijevanje orkestra i dizanje ljestvice kvaliteta u interpretacijama, hvatanje u koštac sa sve izazovnijim muzičkim djelima i sve bolja interakcija sa publikom. Da li je lako postići lakoću scenske interpretacije i koji su vaši „trikovi“ da to postignete?
Prije svega znanje i iskustvo da znate šta su vam realni ciljevi i kako da ih ostvarite, a onda rad i opet rad i strpljenje da stignete do cilja koji želite. Taj put je nekad duži, nekad kraći, ali nikada bez velikih ulaganja i velikih napora. Tek ako to ispunite imate šansu da interpretacija djeluje lako, odnosno da vi vladate djelom, a ne ono vama. Drugi trikovi ne postoje, ni u jednom ozbiljnom poslu, pa ni u muzici.

FOTO: Duško Miljanić
ERSTE: Crna Gora važi za malu zemlju sa velikim umjetničkim talentima. Koliko danas zaista možemo da ozbiljno radimo na razvoju talenata i šta za našu muzičku scenu znače iskustva gostujućih solista i članova orkestra?
Svakako da imamo talentovane djece, ali ih imaju i drugi. Da ne pretjerujemo u tome. Naš obrazovni sistem uglavnom još nije osposobljen za sistematsko posvećivanje odgoju mladih muzičara, uprkos vidnim rezultatima koji su najčešće posledica pojedinačnog dara i pojedinačnog zalaganja. Trebaće nam dosta vremena da ga učinimo produktivnim i konkurentnim. Jedan od indirektnih načina da to učinimo su i kontakti sa dobrim umjetnicima, što je dragocjeno iskustvo za publiku, za orkestar, a posebno za mlade buduće muzičare i njihove nastavnike.

FOTO: Duško Miljanić
ERSTE: Zgrada Muzičkog centra bi konačno trebalo da bude završena ove godine. Šta za vas ona predstavlja, simbolički i u praksi?
Previše vremena koje je prošlo od početka njene gradnje naučilo nas je da još ne pomišljamo da će se to uskoro dogoditi, premda je danas to prilično izvjesno. Prije svega to će biti ispunjenje preduslova našeg rada, odnosno jednog od glavnih ciljeva u prvoj deceniji postojanja.
Objektivno, i za nas i za publiku, kao i za ukupnu crnogorsku muzičku kulturu, novi objekat sa dvije koncertne sale će biti sasvim nova etapa u načinu uživanja u pripremi i doživljaju muzike. Siguran sam da će on otvoriti i nove prostore za kreaciju, komunikaciju i saradnju sa mnogim umjetnicima, jednako kao i sa Erste bankom i našim brojnim partnerima, nadam se na zadovoljstvo svih i na dobro muzike.
ERSTE: Šta nam možete najaviti za narednu sezonu?
Mnogo poznatih i novih djela, premijernih izvođenja, zanimljivih solista i dobrih interpretacija, sa kojima ćemo zajedno nastaviti ka što većem kvalitetu muzičkog života u Crnoj Gori.
Repertoar Crnogorskog simfonijskog orkestra

Na repertoaru Crnogorskog simfonijskog orkestra nalaze se djela najrazličitijih stilskih karakteristika od muzike baroka do savremenog stvaralaštva. Svjedoci smo premijernih izvođenja mnogih epohalnih djela svjetske muzike, čija izvođenja predstavljaju istorijske trenutke u crnogorskom muzičkom životu.
Žarko Mirković (1952, Cetinje) diplomirao je kompoziciju na Fakultetu muzičke umetnosti u Beogradu, a magistrirao na Univerzitetu u Njujorku (NYU). Autor je crnogorske himne, horskih, kamernih i orkestarskih kompozicija kao i primijenjene muzike.
Bio je profesor na Muzičkoj akademiji na Cetinju i u Novom Sadu, a od 2006. godine vodi Muzički centar Crne Gore. Osnivač je i urednik Međunarodnog muzičkog festivala „A TEMPO”, koji je član Asocijacije muzičkih festivala Evrope. Nagrađivan je nagradom „Mokranjac” i nagradama za kamernu muziku Udruženja kompozitora Srbije. Dobio je najviše nacionalno priznanje, Trinaestojulsku nagradu za 2011. godinu, a iste godine i status istaknutog umjetnika. Vanredni je član CANU od 2011. godine.
Sa profesorom Mirkovićem razgovarala: Dragana Crvenica, direktorka Službe komunikacija Erste banke.
Erste banka je ponosni sponzor i prijatelj Crnogorskog simfonijskog orkestra.