U engleskom jeziku dobro poznata krilatica I.O.U. – I owe you (prevod – „Ja ti dugujem”) se najbolje može iskoristiti za objašnjavanje suštine obveznice.

Obveznice postoje već hiljadama godina. Njihovo pojavljivanje veže se za 2400 godina prije nove ere i doba vladavine Vavilonskog kralja Dungija. Vjeruje se da je u drevnom gradu Mesopotamije na prostorima današnjeg Iraka postojalo tržište obveznica i da se obveznicom trgovalo kao garancijom za isplatu pozajmljenog žita. Kroz istoriju, kraljevi i vlade zemalja su se zaduživale obveznicama kako bi finansirali ratove i teritorijalna proširenja. Danas, vlade se obveznicama zadužuju kako bi finansirale različite projekte, zapošljavanje i potrebe budžeta.

Obaveznica kao oblik duga, finansijski instrument, odnosno dužnička hartija od vrijednosti, omogućava emitentu – dužniku (izdavaocu obveznice) da uzme pozajmicu od investitora (vlasnik slobodnih sredstava). Obveznicom se dužnik obavezuje da vrati sredstva pod uslovima koji su navedeni u emisiji obveznice.

Želite da ojačate svoj portfolio? Obveznice se mogu koristiti i za uravnoteženje portfolija i omogućiti bolje raspoređivanje rizika.

Investitori koji imaju slobodna sredstva pozajmljuju emitentima obveznica novac, a u zamjenu za to, izdavaoci plaćaju kupon (godišnja kamatna stopa po kojoj se plaća obveznica, a koja je izražena u procentima nominalne – početne vrijednosti). Ovaj kupon plaća se u tačno određenim intervalima (polugodišnje ili godišnje), a glavnica se vraća na datum dospijeća obveznice. Emisiju obveznica prati Prospekt (ugovora) o obveznicama – skup detaljnih informacija koje se objavljuju prilikom izdavanja hartija od vrijednosti, koji kao pravni dokument opisuje pravila, uslove i karakteristike emisije.

Danas, obveznice važe za jedan od najsigurnijih vidova investicija koje su dostupne investitorima, zato što garantuju povraćaj glavnice uz periodična plaćanja kamata.

Investiranje u obveznice nudi brojne prednosti u odnosu na držanje gotovine, a jedna od njih je dosljedan prihod od ulaganja. Obveznica, kao dužnički instrument koji izdaju vlade zemalja i/ili korporacije, garantuju određeni iznos prinosa svake godine. Ulaganje u obveznice istovjetno je pozajmljivanju sredstava dužniku u iznosu vrijednosti obveznice. U zamjenu za ovaj iznos, izdavalac obveznice ili vlada plaća vlasniku obveznice mjesečne, kvartalne, polugodišnje ili godišnje uplate kupona (godišnja kamatna stopa po kojoj se plaća obveznica), jednake određenom procentu početne vrijednosti obveznica.

Prihodi od ulaganja u obveznice su stabilni i predvidljivi, što ih čini popularnim za investitore koji žele da ostvare redovne prihode. Nakon dospijeća obveznice dužnik plaća obvezniku početnu vrijednost obveznice, bez obzira na prvobitnu kupovnu cijenu. Ulaganje u obveznice nudi potencijal za kapitalne dobitke ako je obveznica kupljena uz popust, kao i prihod od kamata.

Akcije naspram Obveznice

Vječita dilema i pitanje: da li ulagati u obveznice ili akcije kompanija?

Kada kupujete akcije vi kupujete mali dio vlasništva u odabranoj kompaniji. Udio je vaš i ostvarujete prava i obaveze po osnovu rasta i gubitka kompanije. Akcijesu vlasničke hartije od vrijednosti. S druge strane imamo obveznice koje su pozajmica, dužničke hartije od vrijednosti. Kada su kompanijama potrebna novčana sredstva iz različitih razloga, one mogu izdati obveznice da bi pokrile trenutnu potrebu za gotovinom. Nakon isteka vremena kompanija vraća dug u potpunosti, a tokom perioda pozajmice plaća i iznos pripadajuće kamate – kupon.

U osnovi, razlike akcije i obveznice možemo svesti na jednu frazu: dug naspram kapitala. Obveznice predstavljaju dug, dok akcije predstavljaju udio u kapitalu. Ova osnovna razlika nas vodi dalje do osnovne prednosti obveznice, a to je činjenica da je investiranje u instrument duga sigurnije od investiranja u kapital. Ovo iz razloga što vlasnici duga imaju prioritet nad vlasnicima kapitala – u slučaju da kompanija doživi stečaj, vlasnici obveznice (povjerioci) imaju prvenstvo u naplati u odnosu na vlasnike kapitala (akcionare).

Bitne karakteristike obveznica:

• Nominalna – početna vrijednost obveznice – je iznos novca koji će biti isplaćen po dospijeću obveznice. To je ujedno i referentni iznos koji izdavalac obveznice koristi za obračun iznosa kamata. Na primjer: Kompanija XY izdaje obveznicu sa kuponskom ratom od 8% i 1.000 eura nominalne (početne) vrijednosti. obveznicu ove Kompanije kupuje kasnije, sa popustom, za iznos od 980 eura. Kada obveznica stigne na dospijeće, oba investitora će dobiti 1.000 eura nominalne vrijednosti obveznice + 80 eura od kuponske rate godišnje.
• Stopa kupona – je stopa kamate koju će izdavalac obveznice platiti na nominalnu (početnu) vrijednost obveznice, a koja je izražena u procentima. Plaćanja stope kupona mogu biti u tačno naznačenim intervalima, ali najčešće je to polugodišnje ili godišnje. Na primjer: 8% iznos stope kupona znači da će vlasnik obveznice dobiti tih 8 procenata od 1.000 eura nominalne vrijednosti obveznice, a to je 80 eura svake godine.
• Datum dospijeća – je datum kada obveznica dolazi na naplatu, odnosno trenutak kada će izdavalac obveznice platiti vlasniku obveznice nominalnu vrijednost obveznice.

Kategorije i rejting obveznice

U zavisnosti od toga ko je izdavalac, postoje tri kategorije obveznica:

• korporativne obveznice (koje izdaju kompanije),
• obveznice vlada zemalja (izdaju ih ministarstava finansija zemalja) i
• opštinske obveznice (izdaju ih opštine).

Rejting jedne obveznice procjenjuju rejting agencije kao što su Standard and Poor’s, Moody’s i Fitch. Ove agencije imaju skale za ocjenu kvaliteta i atraktivnosti obveznica, koje se međusobno razlikuju u nijansama.

Navedene agencije ocjenjuju obveznice na osnovu procjene sposobnosti emitenta da vrati dugovanja. Najveća ocjena i rang obveznice je AAA i odnosi se na najviši kvalitet i najniži rizik za kupca takve obveznice. Emitenti koji su u problemu i ne vrše svoja plaćanja dobijaju oznaku D. Obveznice označene sa BBB i Baa se smatraju prihvatljivima za investiranje, što znači da je vjerovatnoća da emitent ne ispuni svoje obaveze mala. Rizične, odnosno loše obveznice imaju ocjenu BB do B i njihove tržišne cijene su sklone većim promjenama. Treba imati u vidu da se ocjene i rejtinzi mogu promijeniti s vremena na vrijeme i u skladu s kriterijumima agencija. Često se dešava da neke kompanije nemaju rejting svojih obveznica i u tom slučaju investitora procjenjuje da li da ih kupi na osnovu uspjeha poslovanja same kompanije i dostupnih informacija.

Prednosti kupovine obveznica

• Sigurnost da prilikom promjena u kompaniji (gubitak) ne utiče na kamatu koja vam se isplaćuje;
• Predvidljiv povrat u novcu;
• Veće kamatne stope u odnosu na depozite u bankama.

Nedostaci/mogući rizici

• Povlačenje obveznice prije roka dospijeća – Call Risk;
• Rizik inflacije;
• Neodgovornost emitenta obveznice pri isplati kamate i nominalnog iznosa.“

Obveznice u Crnoj Gori

Na crnogorskom tržištu kapitala može se trgovati korporativnim i državnim obveznicama, a država je tokom prošle godine uspješno emitovala euroobveznice uz povoljnu kamatnu stopu od 3,375%, kojima se trguje na stranim tržištima. Crnogorske obveznice koje dospijevaju 2021. godine imaju prinos oko 1,5% na godišnjem nivou, dok obveznice koje dospijevaju 2025. godine imaju prinos oko 3,3%.

Kada govorimo o obveznicama kojima se može trgovati na Montenegroberzi, izdvaja se državna obveznica koju je Ministarstvo finansija emitovalo 2016. godine radi finansiranja budžeta, a čiji je simbol trgovine GB16. U cilju što boljeg razumijevanja formiranja cijene obveznica, obračuna kamate, načina trgovanja i drugih detalja, možete pogledati sajt Montenegroberze, u dijelu Tržište – Obveznice.

Crnogorske obveznice koje dospijevaju 2021. godine imaju prinos oko 1,5% na godišnjem nivou, dok obveznice koje dospijevaju 2025. godine imaju prinos oko 3,3%.

Vjerujemo da vam je sada bliže razumijevanje obveznice kao instrumenta duga, da razumijete njena glavna obilježja i vrste, način procjene rejtinga i mogućnosti da njima trgujete…

Ukoliko ste tražili različite načine za ulaganje dijela vaše ušteđevine sa ciljem ostvarenja određenog profita, možda bi vam baš ulaganje u obveznice moglo pomoći da ostvarite svoje ciljeve ili da već postojeći portfolio akcija obogatite i obveznicama. Ulaganje u obveznice je popularan način ostvarenja povrata na investicije. U odnosu na akcije, obveznice su konzervativniji i sigurniji način ulaganja, ali ne treba zaboraviti da i ulaganje u obveznice takođe sa sobom nosi određeni rizik. Zbog toga preporučujemo da u skladu sa vašim investicionim ciljevima, znanjem, apetitima za rizikom i potrebe za prihodom razmotrite različite opcije ulaganja te da se što detaljnije informišete o hartijama prije nego počnete da ih kupujete.

Ukoliko ste zainteresovani da uložite novac u obveznice, Erste banka vam može pružiti sve potrebne informacije. Erste banka nudi brokerske i kastodi usluge kao podršku u kreiranju portolija hartija od vrijednosti. Za sve dodatne informacije smo vam dostupni na broker@erstebank.me

Izvori:

1.https://www.merriam-webster.com/dictionary/IOU
2.http://bondfunds.com/
3.https://www.investopedia.com/
4.http://www2.investinginbonds.com/
5.http://investinginbondseurope.org/
6.http://www.projectinvested.com/
7.Investments, Bodie, Kane and Marcus; global edition