Select Page

Izgledi rasta globalne ekonomije ostaju pozitivni

MMF očekuje blago ubrzavanje globalnog rasta u 2018. godini na +3,7%. Pretpostavka je da će naročito tržišta u razvoju omogućiti pozitivan podstrek rastu. Prema našem mišljenju, trajanje faze poleta će uglavnom zavisiti od toga da li će biti uspješno povećana produktivnost rada, koja je oslabljena nakon finansijske krize.

Eurozona – snažan impuls rasta se očekuje u 2018

Podržan robusnom domaćom ekonomijom i ugrađen u globalni polet, eurozonin BDP je rastao +2,4% godišnje između Q1 i Q3 2017 godine, znatno premašivši oočekivanja. Rastuća investiciona aktivnost u kombinaciji sa snažnom posvećenošću strukturnim reformama u Francuskoj stvara obećavajuću osnovu za zadržavanje jakog zamaha u rastu ekonomija eurozone u 2018. godini.

Eurozona – blagi rast inflacije u 2018

Očekujemo blagi rast inflacije (mjerene kroz CPI) na prosječan godišnji nivo od +1,6% u 2018. u odnosu na prethodnu godinu (2017: +1,5%). U skladu sa jačanjem ekonomije, predviđamo da će bazna inflacija porasti na prosječno +1,3% (2017: +1,0%).

USA – jači rast u 2018

Trenutno nema indicija da će se dogoditi usporavanje US ekonomije. Nastupajuće smanjenje poreza obezbijediće dodatni zamah US ekonomiji u 2018. godini. Naša očekivanja ostaju u zoni opreznog i predviđamo ubrzanje rasta BDP-a na +2,4% g/g u 2018. godini, sa +2,2% g/g koji je ostvaren u 2017. Ovo ubrzanje će se dogoditi u okruženju koje karakteriše postojanje malog prostora da se situacija na tržištu rada unaprijedi. Uporedo s tim raste i rizik da će se pojaviti pritisak na gore na zarade i da će to, posljedično, pritiskati i inflaciju. Ipak, ništa od toga se još uvijek nije dogodilo.

Globalni rast bi trebalo da blago ubrza u 2018

U svjetlu snažnih performansi globalne ekonomije, MMF ostaje u ulozi revidiranja naviše. U MMF-u procjenjuju da će globalni rast BDP-a u 2017. i 2018. biti revidiran naviše za 0,1% za obje godine, na +3,6% i +3,7%, respektivno. Globalna ekspanzija se širila tokom prošle godine, a od drugog kvartala pa nadalje zahvatila je i US ekonomiju. Zahvaljujući stabilnom prilivu kapitala, izgledi rasta na tržištima u razvoju su takođe napredovali. U eurozoni, Francuska i Italja su posebno doprinijele nedavnom znatnom ubrzanju ekonomskog rasta (rast BDP-a u Q3 2017 iznosio je +2,6% g/g).

Globalni ekonomski izgledi

Budući trendovi u produktivnosti biće odlučujući za potencijalnu ekonomsku ekspanziju

Odlučujući faktor koji će odrediti trajanje i potencijal nedavne ekspanzije biće pitanje da li je na globalnom nivou moguće ostvariti održiv rast produktivnosti rada, koja je bila slaba još od finansijske krize (naročito u razvijenim zemljama). Produktivnost rada u OECD zemljama je trpjela snažan udarac i njen rast je pao na prosječno oko 0,7% godišnje, u poređenju sa oko 2,4% godišnje koliko je iznosio prije krize. Svakako postoji više faktora koji su uticali na ovo, a brojni su pokušaji ekonomista da taj fenomen objasne.

Potisnuta investiciona aktivnost opterećuje rast produktivnosti

Finansijska kriza je dovela do trajnih iskrivljenja na globalnim tržištima kapitala, koja su uveliko potkopala efikasnost alokacije resursa u oblasti investicija, sa odgovarajućim negativnim uticajem na investicione aktivnosti. Uporna politička i ekonomska neizvjesnost imala je negativan uticaj i na investicionu potrošnju. Dodatno, bilo je potrebno nekoliko godina da bi se tržišta oporavila od pogrešne alokacije kapitala koja je prethodila finansijskoj krizi. Značajan pad u produbljivanju kapitala u OECD zemljama od finansijske krize (+1,1% godišnje u odnosu na +3,2% godišnje) je refleksija slabosti u investicionoj potrošnji od krize nadalje. Potisnuta investiciona aktivnost opterećuje rast produktivnosti i zato je ona važan faktor koji objašnjava slabost produktivnosti rada u prethodnim godinama.

ECB će prepoloviti obim svojihmjesečnih kupovina hartija od vrijednosti

Nekoliko ekonomista dodatno ukazuju na to da je primjetan rast u finansijskoj regulativi koja je usvojena nakon krize, a koja negativno utiče na rast investicija. I dok ova regulativa ostaje na snazi (iako trenutna US administracija razmatra mogućnost da uvede neke olakšavajuće mjere), postepeno se nazire normalizacija na globalnim finansijskim tržištima. Na primjer, Federalne rezerve se odnedavno postepeno oslobađaju imovine koju su pribavile nakon krize. ECB će prepoloviti obim svojih mjesečnih kupovina hartija od vrijednosti, a takođe i bilansi Banke Japana nagovještavaju usporavanje u dinamici kupovine imovine. Osnove evropskih banaka se u kontinuitetu poboljšavaju, dok produbljivanje unije tržišta kapitala ojačava šanse za buduća unapređenja u investicionoj alokaciji resursa u okviru Evropske unije.

Mimo ovog gore rečenog, dugoročni faktori koji utiču na ekonomska kretanja od 2000. godine su pojačali pritisak na rast produktivnosti. MMF, na primjer, ukazuje na opadanje granične korisnosti IT revolucije (poznate po imenom „treća industrijska revolucija“), populaciju koja stara kao i na rastuće barijere u međunarodnoj trgovini. Ipak, četvrta industrijska revolucija (poznata pod imenom Industrija 4.0), koja je, kako smatraju brojne institucije, već u toku, po prvi put nakon mnogo godina pruža uvjerljive argumente da je moguće da se barem djelimično preokrenu dugoročni faktori koji su do sada bili teret rastu produktivnosti.

Naposljetku, od sedamdesetih godina do danas smo imali brojne primjere koji su pokazali da je moguće postići održiv rast produktivnosti upotrebom elektronskih kontrola i informacionih tehnologija, koje su tada započinjale svoju primjenu.

Grafik: Industrijska R-Evolucija

industrijska revolucija 4.0 grafik

Eksperti smatraju da će Industrija 4.0 donijeti spajanje realnog i virtuelnog svijeta (internet stvari), tako što koristi raznorodne inovacije (vještačku inteligenciju, blockchain, tangle) koje će vjerovatno donijeti dalekosežne promjene u svijetu rada, s obzirom na to da će obuhvatiti sve sektore i industrije. Ono što je sa ekonomske tačke gledišta naročito interesantno, jesu očekivanja da primjena novih sistema još jednom donese približavanje proizvodnje dobara i robe lokacijama na kojima će se ta dobra i konzumirati. Iz ovoga se može zaključiti da bi proizvodnja možda mogla iskusiti novu neočekivanu renesansu u visokorazvijenim zemljama (reindustrijalizacija), kao i da će i trgovina postati više lokalizovana.

Na taj način bi se preokrenuli trendovi koje je donijela globalizacija kao dugogodišnja dominantna snaga, a koja je kao efekat imala selidbu proizvodnje ka zemljama sa niskom cijenom rada (deindustrijalizaciju). Ukoliko bi se proizvodni pogoni premjestili, dodatno bi se ojačale šanse za rast investicionih aktivnosti u razvijenim zemljama.

Vjerujemo da će se brojna ekonomska dostignuća kretati oko potencijalnog ostvarenja održivog rasta produktivnosti, potpomognutog sve jačom normalizacijom na finansijskim tržištima i uparenog sa upotrebom novih tehnologija. Pitanja koja su dominirala događajima na trištu u prethodnoj deceniji (niska inflacija, nizak rast, rastući dug vlada) mogla bi se, u najmanju ruku staviti u drugi plan privremeno, a moguće čak i za duži vremenski period.

Priredila: Dragana Crvenica, direktorica Službe komunikacija

Analitičari i autori studije: Gerard Walek, Margarita Grushanina (Erste Group Research)

Link do kompletne studije: Economic Outlook 2018: Eurozone, US

Za lakše razumijevanje:

  • BDP – bruto domaći proizvod, vrijednost svih dobara i usluga proizvedenih u jednoj zemlji u toku jedne godine
  • CPI – Consumer Price Index, indeks potrošačkih cijena
  • MMF – Međunarodni  monetarni fond
  • Bazna inflacija – indeks potrošačkih cijena bez efekata hrane i energenata
  • g/g – godina na godinu, poređenje
  • Produktivnost rada – količina proizvedene robe/usluge po jedinici rada
  • Produbljivanje kapitala – odnos uloženog kapitala po jedinici rada/zaposlenom
  • OECD – Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj
  • Federalne rezerve – privatna institucija koja je ovlašćena za regulaciju i kontrolu finansijskih i monetarnih institucija i tržišta u USA
  • ECB – Evropska centralna banka
  • Banka Japana – Centralna banka Japana
  • Unija tržišta kapitala – Capital markets union, projekat EU koji za cilj ima podršku biznisima da pronađu nove izvore kapitala i smanje oslanjanje na banke, otvarajući prostor za prekogranične investicije
  • Granična korisnost – marginalna korisnost, označava količinu korisnosti dobijene dodatom jedinicom potrošene robe/usluge. Prema teoriji opadajuće granične korisnosti, granična korisnost opada svakom narednom potrošenom jedinicom (Na primjer: dodatna kugla sladoleda ne donosi jednako zadovoljstvo kao prva)
  • Treća industrijska revolucija – odnosi se na početak upotrebe digitalnih sistema, u odnosu na ranije analogne i mašinske. Drugi naziv je “digitalna revolucija“
  • Četvrta industrijska revolucija – Industrija 4.0 je nadogradnja Treće industrijske revolucije i donosi nove načine upotrebe digitalnih tehnologija i kombinuje fizički, digitalni i biološki svijet (vještačka inteligencija, nanotehnologija, biotehnologija, Internet stvari…)
  • Internet stvari – internet of Things (IoT), mreža fizičkih objekata koji su povezani s internetom i prikupljaju i razmjenjuju podatke, kao što su: pametni telefoni, televizori, veš mašine, sistemi za klimatizaciju, nadzorni sistemi…
  • Tangle (eng. mreža) – nova tehnologija koja parira blockchainu, aciklični dijagram koji služi za lako integrisanje na  Internet stvari

Povezani članci:

Podijeli članak

Sviđa ti se članak? Podijeli ga sa prijateljima!