SWIFT je, ukratko i pojednostavljeno, procedura slanja poruka između međunarodnih banaka. U stvari predstavlja svjetsko udruženje za međunarodne, međubankarske finansijske telekomunikacije ( S.W.I.F.T. – Society for Worldwide Interbank Financial Telecommunication). Kao neko ko se bavi bankarstvom često sam meta pitanja “A što je u stvari SWIFT?”. Suštinski je jako jednostavno. Samo se pridržavate pravila i vaš novac će stići tamo gdje ste ga poslali (ili će stići vama ako se neko drugi pridržavao pravila kad vam je slao novac). Ali, ajde da počnemo iz početka.
SWIFT omogućava razmjenu standarizovanih poruka kod međunarodnih finansijskih institucija.
Kad banke sarađuju one to rade po unaprijed uređenim pravilima i koriste međunarodnu bankarsku mrežu i softver za razmjenu poruka. Ovaj softver danas upotrebljava više od 10.500 finansijskih institucija iz 215 zemalja. SWIFT omogućava razmjenu standarizovanih poruka kod međunarodnih finansijskih institucija, a same poruke se odnose na plaćanja, trgovinu, hartije od vrijednosti i ostalo. Sjedište SWIFT-a je u Belgiji.
Malo istorije
SWIFT je 1973. godine osnovalo 239 banaka iz 15 zemalja sa ciljem kreiranja zajedničke svetske mreže za obradu podataka i komunikaciju uz pronalaženje zajedničkog jezika za internacionalne finansijske transakcije.
- 1976.- u Belgiji i Holandiji su otvoreni prvi operativni centri
- 1977.- princ Albert poslao prvu poruku, SWIFT postaje od tog trenutka operativan
- 1979.- prvi operativni centar je otvoren u SAD-u
- 1980.- povezane su prve zemlje azijskog kontinenta, Hong Kong i Singapur
- 1985.- instaliran satelitski link koji će povezivati operativne centre SAD i Evrope
- 1987.- SWIFT proširuje bazu svojih korisnika uključivanjem učesnika iz oblasti hartije od vrednosti i tržište novca
- 1991.- Udruženje dobija nagradu SMITHSONIAN Instituta za oblast Informacionih sistema
Kako izgleda SWIFT?
SWIFT poruke su strukturalne poruke koje su tipski razvrstane. Za svaki tip poruke određena polja su različito definisana. Po pravilu, ovakva poruka se sastoji od pet blokova, svaki blok ima svoje ime:
- {1:OSNOVNO ZAGLAVLJE}
- {2:APLIKATIVNO ZAGLAVLJE}
- {3:ZAGLAVLJE KORISNIKA}
- {4:TEKST PORUKE}
- {5:KRAJ PORUKE }
Prva tri bloka čine zaglavlje poruke. Svaka poruka mora imati blok osnovnog zaglavlja, dok je pisanje ostalih blokova opcionalno.
Vrste SWIFT poruka
Vrste poruka označene su trocifrenim brojem koji označava kategoriju, grupu i vrstu poruke.
Kategorije S.W.I.F.T. poruka su sledeće:
Najčešće korišćena poruka u međunarodnim transferima jeste poruka iz kategorije 1 (Customer Payments) – poruka tipa MT 103 koja omogućava transfer sredstava (doznaku) u korist korisnika sredstava.
Zašto SWIFT, kao tehnologija i kao bezbjednosna mjera?
Dok se upostavljala procedura za komunikaciju i slanje finanijskih sredstava postojale su različite procedure, ali je SWIFT zbog svojih raznih prednosti postajao najviše korišten. Kao prva prednost izdvojila se troškovna efikasnost jer se na ovaj način omogućava jedinstven pristup raznim finansijskim institucijama i sistemima. U svemu tome, kao i svemu što se tiče plaćanja jako su važni vremenski rokovi, a SWIFT je svojom jednostavnošću doveo do maksimalnog vremenskog skraćenja.
I ostale prednosti su važne:
- platforma za kreiranje poruka se može višestruko upotrebljavati
- široka skala usluga po pristupačnim cenama
- standardi koji se koriste podržavaju automatizaciju i brzu obradu poruka
- smanjeni troškovi prenosa poruka u odnosu na teleks i poštu
- poboljšan cash management, jer informacije koje se dobijaju su ažurne, što omogućava bolje iskorišćenje sredstava
Šta ova tehnologija nudi korisnicima?
Kad razmišljamo o finansijskim transakcijama najviše razmišljamo o bezbjednosti našeg novca.
Bankarsko poslovanje je zahtijevalo automatizaciju procesa ranije nego neke druge industrije, a SWIFT je tu potrebu zadovoljio. Ova tehnologija je imala niz prednosti i smanjila je rizik kod plaćanja zbog automatizacije platnih procesa i primjene standardnog jezika. Poruka se odmah prenosi. To je u današnjem svijetu možda smiješno pomenuti, ali u vrijeme kad je SWIFT uspostavljen promptni prenos poruke je bio čudo tehnologije.
Ovo je najbezbjedniji način, zbog povezanosti sa bankama širom svijeta uz automatski sistem razmjene šifara i odgovarajućih ključeva.
Vremenom su banke usvojile i sistem koji efikasnije upravlja sredstvima i automatski obrađuje podatke i dnevno poravnjava prometne transakcije i dnevnu kontrolu stanja.
SWIFT u Erste banci
Erste banka koristi SWIFT tehnologiju poštujući i implementirajući sve zahtjeve ove renomirane mreže još od 2004, kada je ova tehnologija i počela da se primjenjuje u Crnoj Gori. Naš je cilj da njenim uvođenjem naš klijent ima siguran, pouzdan, diskretan i brz prenos sredstava sa njihovog računa do računa krajnjeg korisnika bilo gdje u svijetu. Za ovo koristimo razvijenu mrežu korespondentnih banaka.
SWIFT poruke se u Erste banci automatskim prenosom sa SWIFT servera prenose u bazu informacionog sistema Banke, odakle se automatski preuzimaju na dalju obradu u svom izvornom obliku. Odlazeće poruke formiraju se iz naloga za plaćanje automatski i prosljeđuju na server. Svaka poslata poruka zahtijeva verifikaciju na SWIFT serveru, pa je mogućnost greške smanjena na minimum. Obrađene poruke se arhiviraju u arhivske fajlove koji su dostupni u svakom momentu i do 10 godina unazad.
Slavka Dević, rukovodilac službe inostranog platnog prometa, Služba inostranog platnog prometa
Slavka Dević je u bankarstvu od 2004. godine, a od 2013. je na poziciji rukovodioca Službe inostranog platnog prometa u Erste banci. Prethodno je radila u Službi inostranog platnog prometa i korespondentnih odnosa CBCG, a bogato teorijsko znanje stečeno u najvećim evropskim centralnim i komercijalnim bankama i na specijalističkim obukama, nadogradila je prelaskom u vode komercijalnog bankarstva. Redovno prati promjene u SWIFT tehnologiji i oblasti platnog prometa sa inostranstvom i korespondentnih odnosa.