Select Page

Zahvaljujući razvijenom tržištu novca, uz podršku moderne tehnologije, danas nam je omogućeno da brzo i lako kupimo skoro sve što želimo, bilo gdje u svijetu, mijenjamo jednu valutu za drugu, šaljemo novac.

Ovakav sistem je veoma efikasan, a sami put koji je doveo do stvaranja monetarnog sistema kakvim ga danas znamo je veoma interesantan. U ovom blog postu se vraćamo u istoriju, i pričamo vam priču o tome kako je nastao svjetski monetarni sistem koji danas svakodnevno koristimo.

Kako se javila potreba za stvaranjem novca?

Razvojem civilizacije i napretkom ljudskog društva unapređivale su se i tehnike proizvodnje, ljudi su postajali efikasniji u obavljanju svojih poslova, a to je dovelo do stvaranja viškova i potrebe za razmjenom. Na samom početku, razmjena dobara se vršila trampom, da bi, vremenom, došlo do nastanka posrednika u razmjeninovca.

Slijede otkrića novih teritorija, povezivanje mjesta različitih po mnogo čemu, pa i po robi koja se u njima proizvodi, te tako, na primjer, trgovci iz Španije kupuju svilu iz Kine, a kafu iz afričkih zemalja. Želja za razmjenom raste, ali se stvaraju i problemi poput određivanja vrijednosti robe koja se razmjenjuje. Zbog toga su novac, sredstvo razmjene i mjera vrijednosti bili veoma značajni.trgovina

U proteklom vijeku, monetarni sistem na svjetskom nivou je doživio mnoge transformacije, a kao najvažnije faze u razvoju monetarnog sistema se moraju izdvojiti doba zlatnog standarda i zlatno-dolarski sistem vezivanja valuta.

Šta predstavlja zapravo zlatni standard?

U ovoj fazi, vrijednost novca je određivana na osnovu količine zlata sadržane u njemu (jer se novac na početku ove faze još uvijek kovao od zlata), što je predstavljalo jednostavan proces.

Međutim, trgovcima je nošenje novca skovanog od zlata u daleke krajeve bilo dosta rizično zbog mogućnosti da budu pokradeni. Tako su se javile cedulje koje su banke izdavale kojima se garantovalo da imenovani ima deponovanu količinu zlata na raspolaganju, koje su bile direktno zamjenjive za kovani novac. Ova faza monetarnog sistema je poznata kao čisti zlatni standard.

U ovom periodu se već javlja ideja za odvajanjem novca od metalne sadržine. Naime, banke su uvidjele da se određena količina banknota ne mijenja tako brzo za zlato, odnosno da postoji određena količina rezervi zlata. Počinju da se izdaju novčanice čija je ukupna vrijednost bila veća od vrijednosti zlata koje se nalazilo u trezorima. Postepeno, ovaj odnos je rastao, da bi vrijednost izdatog papirnog novca bila tri ili čak četiri puta veća od zlatnog pokrića.

Prelazak na zlatno-polužni i zlatno-devizni sistem

Prvi svjetski rat označio je početak kraja zlatnog standarda.

Zlato se zbog ratnih uslova povlači iz opticaja i postaje sve teže zamijeniti papirni novac za zlato. U periodu između dva rata moguće je bilo pretvoriti samo veće vrijednosti papirnog novca u zlato, i to u formi zlatnih poluga. Na taj način se pokušalo spriječiti da ljudi razmjenjuju manje količine papirnog novca za zlato kako bi se održala stabilnost sistema.

Potrebe finansiranja ratnih izdataka su nadmašivale zlatne rezerve

U toku ratova, potrebe finansiranja ratnih izdataka su nadmašivale zlatne rezerve, pa je štampan novac bez ikakvog pokrića u zlatu. Dakle, ovakav sistem nije mogao opstati i reforma je bila neophodna.Dalje udaljavanje od zlatnog standarda je uočljivo u takozvanom zlatno-deviznom standardu, gdje banke imaju mogućnost da mijenjaju papirni novac ili za zlato, ili za strani novac koji je konvertibilan u zlato.

Prelazak na zlatno-dolarski sistem

Još u toku Drugog svjetskog rata, paralelno na dva kontinenta, u Velikoj Britaniji i SAD-u je počela da se razvija ideja o finansijskom poretku poslijeratnog svijeta. Nakon pregovora između zvaničnika SAD i Velike Britanije, i konsultacije sa savezničkim zemljama, organizovana je konferencija koja se ticala budućnosti međunarodnog monetarnog sistema.

1944. godine, u Breton Vudsu (SAD) su predstavnici 44 zemlje postigli dogovor o principima poslijeratnog međunarodnog monetarnog sistema. Osnovan je Međunarodni monetarni fond, kao stabilizacioni nosilac tog sistema.43605397_m

Ovaj sistem se naziva dolarskim, jer je dogovoreno da svjetske valute budu vezane za američki dolar, koji je bio direktno zamjenjiv za zlato. Time je dolar dobio veoma značajnu ulogu u međunarodnom platnom prometu.Sve do šezdesetih godina dvadesetog vijeka, američki dolar je bio praktično jedina valuta deviznih rezervi svih zemalja.

Krajem šezdesetih, povjerenje u dolar slabi zbog problema u privredi SAD-a. Inflacija je bila previše visoka da bi se održali ugovoreni fiksni odnosi između dolara i ostalih svjetskih valuta. U tom periodu je velika količina dolara akumulirana u svijetu, pa počinje zamjena dolara za zlato po tačno određenoj vrijednosti. Ovo je dovelo do velikog odliva zlata iz SAD-a, pa se u SAD-u početkom sedamdesetih godina ukida mogućnost zamjene dolara za zlato. Uz to, valutama se dozvoljava fluktuiranje, i time označava slom bretonvudskog, zlatno-dolarskog sistema.

Jedinstveni svjetski novacbudućnost?

Nakon sloma bretonvudskog sistema, međunarodni monetarni sistem se okrenuo decentralizovanom sistemu koji funkcioniše na otvorenom tržištu. Na novčanom tržištu kakvim ga danas znamo, moguće je zamijeniti bilo koju valutu za drugu po određenom odnosu. Pozitivne posljedice ovakvog pristupa se ogledaju u manjem riziku od inflacije, ubrzanom razvoju finansijskog sektora i većem privrednom rastu na globalnom nivou.

Moderna konvertibilnost valuta
Za razliku od zlatnog standarda, kada je konvertibilnost valute podrazumijevala mogućnost zamjene papirnog novca za zlato, zlatne poluge ili devize, moderna kovertibilnost podrazumijeva zamjenu jedne valute za drugu.

I u modernom sistemu, kao tokom istorije, postoje valute koje su zbog snaga ekonomija koje ih koriste, u visokom stepenu upotrebe u međunarodnim transakcijama, i njima se daje titular takozvanog svjetskog novca.

Svjetski novac je institucija razvijenog svjetskog tržišta i tu ulogu mogu imati jedna ili više nacionalnih valuta. Ekonomska snaga privrede SAD-a i EU je dovela do toga da američki dolar i euro na svjetskom tržištu imaju privilegovan položaj i budu najkorišćenije valute na svijetu kada se govori o globalnim rezervama.

Ideja svjetskog novca je poslužila kao osnova brojnim stručnjacima za hipotetičku jedinstvenu valutu koja bi važila za cio svijet, supervalutu. Jedan od prijedloga super valute je DEY (dolar, euro, jen), koji bi bio korišćen za sve transakcije širom svijeta, nezavisno od nacionalnosti korisnika. Međutim, trenutno postoje samo ideje, o čijem razvoju ćemo svi zajedno kao stanovnici svijeta odlučivati 🙂

Biljana Minić

Rukovoditeljka Službe upravljanja aktivom i pasivom, Sektor riznice

Povezani članci:

Podijeli članak

Sviđa ti se članak? Podijeli ga sa prijateljima!