Select Page

Kažu da je istorija učiteljica života. Istoriju izučavamo kako bismo uvidjeli greške iz prošlosti, razumjeli zašto su se događaji baš tako odvijali i donijeli bolje odluke u sadašnjosti. Tržište takođe ima svoju istoriju i njegova ekstremna kretanja su važna za ekonomiste, isto onoliko koliko su svjetski ratovi važni za izučavanje politike i međunarodnih odnosa.

U ovom tekstu prisjetićemo se velikog pada njujorške berze, 1962. godine, poznatijeg kao „Kenedijev pad“ (Kennedy Slide), ili „Munjeviti slom“ (Flash Crush) i pouka koje vi kao (potencijalni) investitor možete da izvučete iz njega.

Kenedijev Pad ili Munjeviti slom?

Kako biste mogli bolje da razumijete kada sljedećeg puta budete svjedok nekog ozbiljnog pada berze, bitno je ukazati na par opštih termina u vezi sa berzanskim cikličnim kretanjima:

  • Pad vrijednosti berze između 10% i 20% se naziva „korekcija“ (corrections).
  • Pad preko 20% u odnosu na prethodnu najveću vrijednosti se naziva „Medveđa berza“ (Bear market).
  • Pad od 50% i više se naziva „Slom berze“ (Crush).

Zato je, recimo, ova drastična fluktuacija iz ’62. zapravo „Medveđa berza“, a ne slom. Zbog toga je izraz  „Kenedijev pad“, bolji termin od „Munjevitog sloma“ kako ga obično nazivaju, jer se desio za vrijeme mandata predsjednika Džona Kenedija.

Kolika je zapravo bila kriza?

U ponedjeljak 28. maja 1962. indeks berze je zabilježio pad na 55,50, odnosno 23,60% u odnosu na najviši nivo od 12. decembra 1961. godine.  Budući da tada nijesu postojali moćni kompjuteri kao danas, evidencija o transakcijama vodila se na traci, čiji su kapaciteti bili ograničeni, ali ipak dovoljni za uobičajenu trgovinu na berzi. Usljed ogromnog obima trgovine nastalo je kašnjenje izvještavanja o trenutnim cijenama akcija od čak dva ipo sata u momentu zatvaranja berze tog dana. To zapravo znači da su trgovci akcijama izdavali naloge za prodaju i kupovinu bez znanja trenutne cijene akcija, koja je znatno varirala.

pad berze

Najniža stopa dočekana je devet dana kasnije, kada je indeks brojio 52,32 poena, odnosno 27,97% niže u odnosu na vrh iz decembra prethodne godine. U narednih 158 dana berza se dizala i padala ispod 20% još pet puta. Iz minuta u minut, kompanije su gubile po 10, 15 pa i više procenata svoje vrijednosti.

Ilustracije radi, cijene akcija IBM-a su od 607$ u decembru 1961. pale na 355$ za vrijeme „Kenedijevog pada“. Čuvena kompanija je 28. maja izgubila 5,3% vrijednosti za samo 19 minuta.

Oporavak se desio 9. marta 1963, što je opet drastično brzo.

Ovako drastična kretanja u tako kratkom periodu nijesu zabilježena ranije, a otuda i termin „munjeviti“ kada se opisuje ovaj događaj. Takođe, za puni oporavak ekonomije i vraćanje na nivo sa kraja 1961. trebalo je samo godinu i dva mjeseca. Oporavak se desio 9. marta 1963, što je opet drastično brzo. Cio ciklus trajao je godinu i sedam mjeseci (630 dana) – 196 dana da berza dotakne dno i još 434 da se vrati na prethodni vrh. Nakon punog oporavka, berza je narednih 30 mjeseci išla samo uzlazno.

Nameće se pitanje uzroka i krivice?

Kao i obično, javno mnjenje je zahtijevalo da se objasni uzrok ovako munjevitog pada berze, pa je predsjednik Kenedi formirao komisiju čiji je zadatak bio da pruži ovaj odgovor. Komisija je izašla sa prilično nejasnim odgovorom:

Pad su prouzrokovale kompleksne interakcije uzroka i posljedica – uključujući racionalne i emocionalne motive, kao i raznovrsnost mehanizama i pritisaka, što je dovelo do spiralnog kretanja ka dnu, velike brzine i snage

Izvještaj završava zaključkom da je ovaj pad izolovan slučaj, sa nagomilanim uzrocima koje nije moguće sa sigurnošću utvrditi. Utoliko bi zanimljivije bilo dobiti odgovor zbog čega je predsjednik Kenedi kao odgovor na situaciju tražio smanjenje poreza za korporacije i pojedinice sa najvišim primanjima.

Šta to znači za vas?

Iako veoma misteriozno kretanje, možda najuvjerljiviji odgovor dao je bivši predsjednik Američke berze, Edvin Posner, koji je pad pripisao korigovanju tržišta na realan nivo, nakon kontinuiranog ekonomskog rasta posle Drugog svjetskog rata. Drugo objašnjenje govori o nevoljnosti investitora da predugo drže akcije, što je posljedica iskustva iz čuvenog sloma berze koji je počeo 1929. godine i uveo u „veliku depresiju“.

bik ili medvjed

U prvom redu, to su:

Kupovina obveznica je pomogla oporavku. Prilično bezbjedna kupovina obveznica je omogućila pametnim investitorima da trguju i ostvare profit dok je berza u silaznoj spirali. Sa druge strane, raspoloživost dodatnih novčanih sredstava je doprinijela oporavku ekonomije. Pravilna preraspodjela sredstava u ovakvim ekstremnim situacijama je od suštinske važnosti za vašu ekonomsku sigurnost. To znači i da ne ulažete svoja sredstva u samo jedan vid investicije, već i da ih pravovremeno raspodijelite na više i manje rizične, kako biste mogli da ostvarite optimalan povrat na vašu investiciju.

U vrijeme krize svi traže krivce. Komisija za Berzu i hartije od vrijednosti najveći dio istraživanja provela je tražeći neku vrstu korporativne zavjere koja je dovela do pada, ali je nije pronašla. Niti je iko drugi uspio da uperi prst na jednog krivca. Kada se radi o tržištu, često postoje stvari koje ne možemo da objasnimo, ali to istovremeno znači da o njemu kontinuirano moramo da učimo. Prvi poslovni zadatak većine brokera i finansijskih savjetnika jeste da pročitaju dnevne novine i specijalizovane časopise koji pokrivaju temu finansija, kako bi mogli da donose bolje informisane odluke taj dan. Kao investitoru, to preporučujem i vama.

Ne utiču sve vijesti na kretanje berze. Dana 22. oktobra 1962. predsjednik Kenedi je objavio da Sovjetski savez ima nuklearno oružje na Kubi. U tom trenutku berza je već bila na dnu. Nakon toga berza je krenula strmom uzlaznom putanjom. Vijest koja je indirektno govorila o potencijalnom potpunom uništenju, ni najmanje nije poremetila kretanja na berzi. Percepcija ljudi o problemu vam može biti najbolji indikator toga da li će ova vijest uticati na njihove investicione aktivnosti ili ne.

Kupujte kada svi prodaju! U vrijeme „Medveđe berze“, tadašnji naftni tajkun i veliki investitor na Vol Stritu, Džej Pol Geti, organizovao je konferenciju za medije na kojoj je objasnio da, dok drugi prodaju, on kupuje. Bio je i mišljenja da pad ne može trajati predugo, te da će kretanje berze uskoro krenuti ubrzano ka gore. Bio je u pravu. Statistika, inače, kaže da su oporavci tržišta često brži nego padovi. Kupovanje akcija po najnižoj cijeni za vrijeme berzanskih padova može da donese enorman profit kada jednom berza krene uzlaznim putem. Vrijeme „Kenedijevog pada“ donijelo je mnogim tzv. „medveđim trgovcima“ milionske profite.

U kom smjeru će se uvijek kretati berza?

Legenda kaže da je neki mladi broker uspio da priđe čuvenom Džonu P. Morganu i iskoristi priliku da ga upita šta misli – u kom će se smjeru kretati berza? „Fluktuiraće“, suvo je odgovorio multimilijarder. Ovaj razgovor pripisivan je i Džonu Rokfeleru.

Ko god da je odgovorio,  zapravo je rekao jedinu istinu o berzi – da se ona kreće ciklično. Ona ima kretanja, nekad silazna, nekada uzlazna. S vremena na vrijeme, dolazi do korekcija, padova i slomova. Niko ne može da predvidi kada će se tačno ove drastične pojave dešavati, ali jedno je sigurno – berza se uvijek vraća. Bez panike!

Biljana Minić

Rukovodilac službe ALM i trgovanja, Sektor riznice

Povezani članci:

Podijeli članak

Sviđa ti se članak? Podijeli ga sa prijateljima!