Select Page

Današnje tržište na kome posluju banke i ostale finansijske institucije karakterišu izuzetno dinamične promjene i konkurencija oštrija nego ikad. U takvim okolnostima, banka treba da kreira i upravlja sistemom koji proizvodi vrijednost za klijenta. Uslov za to je da u potpunosti razumije proizvode i usluge koje traže različiti segmenti klijenata sa jedne strane, kao i troškove tih proizvoda i usluga sa druge strane.

U toj intenzivnoj konkurentskoj borbi, banka se suočava sa dva važna izazova:

  • Prvi – kako privući nove korisnike bankarskih proizvoda i usluga
  • Drugi – kako zadržati korisnike postojećih bankarskih proizvoda i usluga
Klijent mora osjetiti da vrijednost koju dobija od proizvoda i usluga banke prevazilazi cijenu koju je za njih platio, dok banka mora pružiti takve usluge uz ostvarenje profita.

Svjedoci smo kontinuiranih kritika javnosti i preporuka bankama da treba da snize visoke kamatne stope na kredite. Upravo kamatne stope postaju jedan od glavnih alata za konkurentsku borbu za klijente – privući nove i zadržati stare klijente, što banke i čine. Prema podacima koje objavljuje CBCG postoji evidentan pad kamatnih stopa praktično iz mjeseca u mjesec, a još je evidentniji u reklamnim kampanjama banaka.

Zadovoljni klijenti

Zadovoljstvo klijenata i njihov stav da je usluga koju im je banka pružila nadmašila njihova očekivanja i cijenu koju su platili, najbolje su sredstvo za djelovanje na današnjem konkurentnom tržištu punom promjena

Kako to radimo? Koji faktori utiču na cijenu vašeg kredita?

U Erste banci primjenujemo savremenu Grupnu metodologiju i alat za određivanje cijene kredita (ili depozita) zasnovan na FTP metodologiji, a koji služi za utvrđivanje minimalne kamatne marže za ostvarivanje pozitivne ekonomske vrijednosti, kao i za kalkulaciju profitabilnosti pojedinog proizvoda (kredita, depozita). Ovaj alat je podrška za utvrđivanje cijene kredita, bilo na nivou pojedinačnog korporativnog klijenta, bilo na nivou proizvoda u retailu (retail proizvodi – namijenjeni građanima, fizičkim licima).

Osnovni elementi kojima utvrđujemo ‘’break even’’ kamatnu stopu (kamatna stopa na kojoj smo na nuli) su sledeći:

  1. Ukupni FTP (Bazni FTP, Funding spread, regulatorni trošak)
  2. Standardni trošak rizika – SRC
  3. Trošak angažovanog kapitala – CoC
  4. Trošak odobravanja kredita – Naknada za obradu kredita

Značenje pojmova:

1. FTP (Funds Transfer Price) – kamata primljena po kreditima/plaćena na depozite se upoređuje sa alternativnim ulaganjem/izvorom sredstava na međubankarskom tržištu. Sastoji se od sledećih elemenata:

  • Bazni FTP – Referentna tržišna stopa (npr. EURIBOR). Cijena po kojoj banke rejtinga AA međusobno plasiraju sredstva. Zavisi od valute i ročnosti za proizvode sa fiksnom kamatnom stopom, odnosno od valute i perioda ažuriranja kamatne stope za proizvode sa promjenjivom kamatnom stopom
  • Funding spread – kompleksni sastavni dio ukupnog FTP-a (sastoji se od nekoliko djelova) koji uzima u obzir trošak likvidnosti banke (određen rizikom zemlje, lokalnim tržišnim uslovima). Određen je valutom i ročnosti kredita/proizvoda
  • Regulatorni trošak – odražava izgubljeni prihod zbog ispunjenja regulatornog zahtjeva (držanje obavezne rezerve kod CBCG)

2. Standardni trošak rizika (SRC) predstavlja očekivani gubitak, odnosno prosječni gubitak za određenu izloženost. Računa se kao vjerovatnoća gubitka i zavisi od vjerovatnoće da će klijent određenog kreditnog rejtinga doći u status neispunjavanja obaveza i izračunatog gubitka u slučaju neplaćanja.

3. Trošak angažovanog kapitala (CoC) pokazuje minimalnu premiju postojećih i potencijalnih investitora za povećanje vrijednosti akcija u odnosu na investirani kapital, kako bi vlasnici ostvarili isti profit kao da su kapital uložili u neku nerizičnu investiciju, pa dodatno izjednačili rizik ulaganja u akcije u odnosu na nerizično ulaganje. Najviše zavisi od RWA – rizikom ponderisane aktive tj. kredita. To je u stvari udio kapitala u finansiranju svakog pojedinog plasmana koji zavisi od rizičnosti tog plasmana – što je rizičniji plasman, veći je udio kapitala koji je potreban za njegovo pokriće.

4. Trošak odobravanja kredita – Naknada za obradu kredita: svi troškovi poslovanja banke za vrijeme provedeno na aktivnostima odobravanja jednog kredita, umanjeni za prihod od naknade za odobravanje kredita.

U nastavku je pojednostavljeni primjer obračuna kamatne stope za kredit klijenta sa slabijim kreditnim rejtingom.

Erste cijev

Kao što je rečeno, ovaj klijent ili grupa kiljenata ima nizak kreditni rejting u banci i stoga visok trošak rizika. U slučaju da klijent ima visoki A rejting, kamatna stopa se može smanjiti npr. i preko 2,5% na račun SRC-a.

Dakle, šta sve utiče na kamatnu stopu koju će banka dodijeliti određenom proizvodu/klijentu?

Vidimo uticaj raznih faktora na visinu kamatne stope koju će banka primjeniti na vašem kreditu: tržišna kamatna stopa, rejting Crne Gore, vaš lični rejting koji određuje trošak rizika (više informacija na ovom linku), kolateral koji ste dali u zalog koji utiče na cijenu angažovanog kapitala za pokriće rizika vašeg kredita, troškovi banke da bi odobrila kredit. Uglavnom, najveći uticaj ima FTP, to jest, njegov sastavni dio funding spread za Crnu Goru koji predstavlja trošak likvidnosti, kao i SRC – standardni trošak rizika.

Ko utiče na koji dio kamatne stope?

Vi utičete na:

  • SRC- Standardni trošak rizika vašim kreditnim rejtingom
  • CoC- Cijenu angažovanog kapitala vašim kreditnim rejtingom, visinom i kvalitetom kolaterala

Van vašeg i bančinog uticaja na kamatnu stopu je:

  • Funding spread za Crnu Goru, trošak obavezne rezerve na depozite kao izvore kreditiranja

Banka utiče na:

  • FTP putem pribavljanja adekvatnih izvora finansiranja po cijeni i ročnosti
  • Neto trošak odobravanja kredita
  • Visinu kamatne marže iznad “break even’’ kamate

I kada Standard and Poor`s ili Moody`s objavi da je kreditni rejting Crne Gore pao sa Ba3 na B1, znajte da to utiče i na cijenu vašeg kredita!

Navedeni faktori koji utiču na visinu kamatnih stopa u velikoj mjeri odgovaraju na veoma često postavljano pitanje – zbog čega su u Crnoj Gori kamatne stope više nego u zemljama EU?

Računanje cijene kredita

Određivanje cijene kredita zavisi od brojnih spoljnih faktora na koje banka nema nikakav uticaj

Da li vam visina kamatne marže iznad “break even’’ kamate izgleda prilično zavisna od ‘’volje’’ banke?

Prema podacima CBCG, opšti troškovi poslovanja banaka na nivou sistema se mogu smatrati relativno visokim, iako oni značajano variraju na nivou pojedinačnih banaka. Dodatno, postoje tvrdnje i da banke ove visoke troškove poslovanja prelivaju na cijenu svojih proizvoda, na kamatne stope i provizije.

Troškovi poslovanja svakako mogu uticati na punu profitabilnost bančinih proizvoda, to jest, nisku profitabilnost izazvanu troškovnom neefikasnošću banke mogu nadoknađivati većim kamatnim maržama. O tome će biti riječi u narednom blog postu.

Kristina Bukilić, u Erste banci je od 2002, a na poziciji direktorke Sektora finansija i računovodstva od 2009. Magistar je ekonomije, licencirani revizor i certifikovani računovođa. U toku dugogodišnje karijere pohađala je i završila mnogobrojne stručne obuke, posebno iz oblasti bankarskog poslovanja. Trenutno se bavi plesom i pohađa grupni coaching za lidere. Udata je i majka dva tinejdžera i svršene studentkinje.

Povezani članci:

Podijeli članak

Sviđa ti se članak? Podijeli ga sa prijateljima!