Select Page

Finansiranje deficita emisijom hartija na domaćem tržištu kapitala je povoljnije i efikasnije

Na svom proputovanju kroz region jugoistočne Evrope, Erste investicioni karavan se zaustavio krajem oktobra u Podgorici na konferenciji Erste Investor’s Breakfast – Doručak za investitore.

Doručak za investitore je konferencija lokalno-regionalnog karaktera koja okuplja klijente, potencijalne ulagače i eksperte iz Erste grupe. Održava se u Srbiji, Hrvatskoj, Makedoniji i Crnoj Gori. Konferencija je zamišljena kao podrška u daljem poslovanju institucionalnim investitorima, sa akcentom na tržište dužničkih hartija od vrednosti

Na marginama konferencije smo sa Zoranom Đikanovićem, predsednikom Komisije za hartije od vrijednosti Crne Gore (KHOV), razgovarali o mogućnostima i načinima za oživljavanje trgovine na crnogorskom tržištu kapitala.

Jedan od načina je i emitovanje državnih hartija od vrednosti na domaćem tržištu, a što je najavljeno za 14. i 15. novembar, kada će se na Montenegroberzi održati aukcija za prodaju državnih obveznica u vrednosti od 100 miliona eura, uz kamatu od 4 odsto.

Koje su aktivnosti koje Komisija preduzima na razvoju tržišta državnih hartija od vrednosti?

Komisija za hartije od vrijednosti vrši redovne analize stanja na tržištu kapitala i posljednjih godina imamo učestalu konstataciju da je došlo do značajnijeg smanjenja prometa u odnosu na prethodni period, kao i da je na takvo stanje bitno uticao izostanak likvidnih hartija od vrijednosti i novih oblika finansijskih instrumenata.

Tražnja na tržištima kapitala pomjerena je u korist manje rizičnih hartija od vrijednosti

Analizom preduslova koji bi pospješili pozitivne pomake u ovoj oblasti, mišljenja smo da bi određene mjere ekonomske politike mogle da ubrzaju rast prometa i ostalih parametara na tržištu kapitala i time doprinesu ukupnoj stabilnosti finansijskog sistema. U posljednjim godinama, tražnja na tržištima kapitala pomjerena je u korist manje rizičnih hartija od vrijednosti, a u tom okviru posebno prema zapisima i obveznicama čiji je emitent država (EU tržište dužničkih hartija od vrijednosti je tri puta veće od tržišta vlasničkih hartija od vrijednosti).

Kako u 2015. i 2016. godini nije bilo emisija državnih obveznica na domaćem tržištu kapitala, i promet je drastično smanjen. Dakle, naše tržište je već duže vrijeme bez adekvatne ponude likvidnih dužničkih hartija od vrijednosti i time je umanjena njegova uloga i doprinos u stvaranju povoljnijeg funkcionisanja ukupnog finansijskog sistema.

investors meeting

Mišljenja smo da bi, finansiranje deficita državnog budžeta pa i deficita bužeta lokalnih zajednica, u granicama realne potražnje, trebalo rješavati emisijom obveznica i državnih zapisa na domaćem tržištu kapitala. Time bi se obezbijedilo efikasnije upravljanje ukupnom finansijskom likvidnošću, ostvarenje povoljnih uslova zaduživanja i stvaranje tržišta kapitala koje može značajnije doprinijeti razvoju ukupnog ekonomskog sistema.

Stanje na tržištima kapitala u zemljama okruženja je slično u pogledu trgovine vlasničkim hartijama od vrijednosti, ali za razliku od nas, u većoj mjeri je prepoznata šansa da se emisijom i sekundarnim trgovanjem dužničkih hartija od vrijednosti može uticati kako na oživljavanje tržišta kapitala, tako i na stvaranje efikasnijeg sistema finansijskog tržišta.

Komisija je predložila i tehnološka rješenja koja bi unaprijedila proces emisije državnih obveznica i državnih zapisa

Komisija nastoji da proaktivnim pristupom implementira ovakav pristup razvoja tržišta kapitala kao sastavni dio ekonomske politike. Pored toga, Komisija je predložila i tehnološka rješenja koja bi unaprijedila proces emisije državnih obveznica i državnih zapisa koristeći aukcijske metode, čime bi se značajno uticalo na transparentnost postupka emisije i prodaje državnih zapisa, a time potencijalno i na postizanje povoljnijih uslova, odnosno niže kamatne stope po kojoj se emituju državni zapisi.

Zakon o tržištu kapitala – kada se očekuje njegovo usvajanje i koje su to novine koji donosi?

Zakon o tržištu kapitala, koji mijenja postojeći Zakon o hartijama od vrijednosti, predstavlja najznačajniji regulatorni iskorak od osnivanja tržišta kapitala. Izrada zakona o tržištu kapitala se javlja kao realna potreba našeg tržišta i kao obaveza u procesu pristupanja EU, a baziran je na regulativi EU koja uređuje ovu oblast.

Zakon uvodi brojne novine, sa ciljem stvaranja konkurentnijeg i transparentnijeg tržišta sa naglaskom na visok stepen zaštite malih akcionara. Kao najznačajnije, navodimo znatno proširenje definicije finansijskog instrumenta, što potencijalno otvara mogućnosti za proširenje ponude kvalitetnih instrumenata trgovanja. Takođe, uvode se nova mjesta trgovanja, tako da će pored uređenog tržišta, postojati i posebne multilateralne platforme za trgovanje i uređen sistem trgovanja van berze.

ZORAN ĐIKANOVIĆ

Zoran Đikanović

Zahtjevi transparentnosti se značajno proširuju, što će omogućiti investitorima pristup kvalitetnijim i pravovremenim informacijama na osnovu kojih baziraju svoje investicione odluke.

Takođe, znatno se povećava standard pružanja usluga i zaštite investitora kroz detaljnije definisanje prava i obaveza u pogledu kategorizacije klijenata, izvršavanja klijentovih naloga, transparentnosti prije i nakon trgovine i najboljeg izvršenja transakcije. Sam proces izrade zakona o tržištu kapitala je završen I on se trenutno nalazi u fazi međusektorskog usaglašavanja sa nadležnim ministarstvima.

Kakvo je Vaše mišljenje o kreiranju regionalne berze?

Ideja o nekoj vrsti spajanja berzi živi već nekoliko godina, iako ne kao ideja institucionalnog spajanja u jednu berzu. Više je ta ideja na fonu uspostavljanja zajedničke platforme za trgovanje najreprezentativnijim kompanijama iz ove regije.

Dosadašnja praksa je pokazala da lokalni investitori dosta trguju u regiji, kao i da nijedno tržište iz regije nije dovoljno duboko niti likvidno za inostrane institucionalne investitore. Upravo se na prepoznavanju te potrebe razvija ideja, sa željom i interesom da se kompanije i tržišta iz regije na taj način učine vidljivijim i lokalnim i stranim investitorima.

Osnivanje penzionih fondova u kontekstu reforme penzionog sistema?

Imajući u vidu značaj dobrovoljnih penzionih fondova kao institucionalnih investitora na tržištu kapitala, praksu zemalja u region, kao i trenutnu finansijsku poziciju društava za upravljanje dobrovoljnim penzionim fondovima koja ulažu napore posljednjih godina u cilju očuvanja ovog dijela tržišta, Komisija smatra je potrebno razmotriti uvođenje podsticajnih mjera za dobrovoljne penzione fondove u Crnoj Gori.

Analizirajući ovu oblast, Evropska komisija je u dokumentu “White paper on adequate, safe and sustainable pensions” svim zemljama članicama kao i onima koje namjeravaju da pristupe Evropskoj uniji, preporučila da unaprijede svoje penzione sisteme, koji su prepoznati kao slaba tačka u svim državama, sa naglaskom da se posebna pažnja posveti unapređenju trećeg stuba penzionog sistema – dobrovoljnih penzionih fondova.

Ovo je jedno od najzahtjevnijih pitanja pregovaračkog procesa u ovoj oblasti, zbog potencijalnih budžetskih implikacija.

Takođe, bitna činjenica u ovoj oblasti je i zahtjev Evropske komisije da Crna Gora implementira IORP Direktivu 2003/41/EC koja se odnosi na aktivnosti i nadzor institucija za penziono osiguranje pod pokroviteljstvom poslodavca (takozvani II stub penzionog osiguranja). Ovo je jedno od najzahtjevnijih pitanja pregovaračkog procesa u ovoj oblasti, zbog potencijalnih budžetskih implikacija. U narednom periodu predstoje izrade analiza implementacije IORP direktive i uporednih rješenja, kako bi se odabrao model implementacije koji bi u najboljoj mjeri odgovarao specifičnostima našeg sistema.

Tržište kapitala može biti podrška i razvoju startup-a

U posljednjih nekoliko godina smo svjedoci razvoja novih oblika prikupljanja sredstava i investiranja, koja se zasnivaju na specifičnim namjenskim platformama.

Upravo Zakon o tržištu kapitala nam donosi inovacije u ovom dijelu kroz mogućnost uspostavljanja multilateralnih platformi za trgovanje koje mogu biti kreirane sa posebnom namjenom i na taj način mogu služiti upravo kategorijama kao što su startup kompanije.

S obzirom na to da se ovakve platforme baziraju na modernim tehnološkim rješenjima, to ih čini pristupačnim i jednostavnim za upotrebu, a u koordinaciji sa centrima preduzetništva, inkubatorima ideja i tehnološkim centrima, mogu pronaći svoju upotrebnu vrijednost u razvoju novih kompanija.

Miljan Šuković, Služba komunikacija Erste banke

Povezani članci:

Podijeli članak

Sviđa ti se članak? Podijeli ga sa prijateljima!