Select Page

Sredinom devedesetih internet je bio sasvim nova stvar za širu javnost. Kako su informatičke kompanije kao što je Microsoft već bile giganti, berza se vodila logikom da će se rastom broja korisnika računara, te rastom broja korisnika interneta, stvoriti jedno novo tržište koje će potpuno preuzeti dotadašnji način trgovine.

U želji da se na vrijeme uključe u novu „zlatnu groznicu“ sa enormnim potencijalom, brojni investitori su se trudili da kupe što više udjela u internet kompanijama koje su nicale svakog dana. Tako je stvoren čuveni DotCom(.com) balon, o čijem pucanju i posljedicama ćemo govoriti u ovom postu.

Kako nastaje balon?

Pojedine firme su izlazile na tržište sa bukvalno jednim jedinim listom papira

Krajem devedesetih svi su bili uvjereni da je kupovina preko interneta budućnost biznisa i ulagali su u nju bez ikakvog razmišljanja. Štaviše, nije se imalo o čemu ni promišljati. Kompanije koje su se prvi put predstavljale na berzi (Initial Public Offering) nijesu imale da ponude gotovo ništa osim ideje. Pojedine firme su izlazile na tržište sa bukvalno jednim jedinim listom papira na kojem je ispisana vizija firme. Kako je u pitanju bilo potpuno novo tržište, nije bilo moguće uraditi nikakvu analizu tih kompanija.

Nije bilo ni proračuna prihoda, povrata na investiciju – ničega. Samo ideja. Ipak, vodeći analitičari su savjetovali da je novac uložen u internet tehnologije sigurniji nego u banci. Najveću pažnju su privlačile kompanije koju su nudile usluge dostave, poput čuvene Pets.com. Činjenice da su u tom periodu troškovi dostave bili enormni i da je ebanking bio tek u povoju, nikom nijesu izgledale značajno. Do početka 2000. godine vrijednost DotCom tržišta se popela na skoro 3 milijarde dolara.

Ovo je jedna od reklama kompanije Pets.com koja je tada dostigla tržišnu vrijednost od preko 300 miliona dolara. Da li biste investirali u ovakvu kompaniju?

Ovakvo upumpavanje novca trebalo je da pomogne novim internet kompanijama da što brže razviju svoju ideju, kako bi ova vrsta biznisa što prije preuzela primat na tržištu. Enormno investiranje uzrokovalo je nevjerovatan rast akcija, pa su pojedine kompanije na kraju prvog dana predstavljanja na berzi bile toliko precijenjene da su završavale sa dupliranom, pa čak i učetvorostručenom početnom vrijednošću, što je stvaralo ambijent za još veća ulaganja.

Kako balon puca?

Do korekcije cijena na berzi dolazi kada je vrijednost akcija nesrazmjerna stvarnoj vrijednosti kompanija. Što je ova razlika veća i balon je veći. U tom smislu, nekada je korekcija blaga, a nekada je ta razlika tolika da samo slom berze može vratiti cijene na realan nivo. Tako je realnost konačno stigla i na novo internet tržište. Iako su u brojne kompanije uložene stotine miliona dolara, one prosto nijesu proizvodile nikakav profit, dok im je cijena akcija i dalje ostajala enormna.

Tržište je počelo da shvata da od naglog rasta DotCom sektora neće biti ništa, nastala je panika i investitori su žurili da prodaju svoje udjele. Slično balonu koji više ne može da izdrži količinu upumpanog vazduha, tako i tržište koje se zasniva na ulaganju bez osnova, u jednom trenutku puca.

Izgubljene su milijarde dolara u akcijama koje više nije bilo moguće prodati.

Od marta 2000, kada je bio vrhunac cijena, pa do kraja 2001, cijelo tržište se srušilo jer više nije bilo ljudi koji su željeli da kupe, a ni posjeduju, akcije DotCom kompanija. Izgubljene su milijarde dolara u akcijama koje više nije bilo moguće prodati. Vrijednost NASDAQ-a* je pala za 78%. Neke kompanije poput Amazon-a i eBay-a su opstale i postale giganti, ali je većina otišla u bankrot i zavijek nestala.

*NASDAQ – Najveća američka berza na kojoj se kotira preko 3300 kompanija.

Ne ulažite sav novac u jednu firmu ili sektor

Kada se danas osvrnemo na DotCom balon, mogu se izvući lekcije za sljedeće prilike kada dođe to maničnog investiranja u neku novu tehnologiju.

Ako pogledate naše prethodne blogove, vidjećete da je za početnike na berzi jako važna diversifikacija investicije. Isto važi i za veterane, kada je u pitanju nova tehnologija. Ljudi koji su ulagali i u akcije mimo internet sektora, uspjeli su da smanje svoje gubitke kada je došlo do sloma berze.

Čuvajte se investiranja u sektore koje ne razumijete

Ako ste početnik ili ako je u pitanju nešto sasvim novo na tržištu, nikada ne stavljajte sav novac u taj sektor. Investitori čak preporučuju da u takve sektore uložite onaj dio sredstava od kojeg možete da se rastanete. Naime, dok kod standardne firme možete da pogledate bilanse i izvučete zaključak o kretanju i potencijalu, kod novonastale kompanije koja nudi novu tehnologiju to nije moguće. Čuvajte se investiranja u sektore koje ne razumijete, a naročito ako je u pitanju poslovanje gdje nije moguće izvršiti nikakvu ekonomsku analizu. Investiranje u nove kompanije koje se tek predstavljaju na berzi je najrizičniji potez koji možete da napravite.

DotCom

Dobra ideja nije dovoljna

Ako želite da investirate u sektor inovacija, morate znati da odlična ideja nije sve što je potrebno. Uspjeh jedne ideje znatno zavisi od kvaliteta plana, ispitivanja tržišta, precizne procjene troškova, potencijalnih prihoda ili ljudskih resursa. Jedna tehnološka kompanija mora da bude u stanju i da svoju ideju prilagođava promjenama i potrebama tržišta, inače će propasti.

Ako pogledate kompanije koje su preživjele DotCom pad, a tu su među najvećima Amazon i eBay, vidjećete da je njihov opstanak bio uslovljen velikim ulaganjem u zadovoljstvo korisnika i širenje ponude, a ne samo u osnovnu ideju. Dok su druge kompanije pokušavale da iskoriste novu tehnologiju za razvijanje specifične ponude, ove dvije su obraćale više pažnje na izgled sajta, lakoću pretrage, sigurnost i jednostavnost plaćanja i širenje vrsta usluga, i prije svega prilagođavanju svoje ponude zahtjevima tržišta. Koliko god da je ideja dobra, važno je da klijentima bude jednostavno dostupna i nešto što im zaista treba.

Ukoliko želite da rizikujete sa ulaganjem u nešto potpuno novo, obratite pažnju na ovaj segment. Lakoća korišćenja, dostupnost i raznovrsnost usluga umnogome uvećavaju šansu da će neki posao opstati.

Novi DotCom balon?

Izvori poput Financial Times-a i Wall Street Journal-a tvrde da je od 2013. počeo da se stvara novi Hi-Tech balon. Kompanje kao što su Google, Apple i Facebook povlače veliki talas investicija jer njihove akcije ne prestaju da rastu. Ponovo su tu potpuno nove kompanije koje imaju enormnu vrijednost odmah nakon izlaska na berzu.

Vrijednost Uber-a je trenutno preko 60 milijardi dolara. To je za oko petinu više od vrijednosti BMW-a i za čak trećinu više od General Motors-a. I jedna i druga kompanija su u poslu prevoza ljudi od tačke A do tačke B mnogo duže od Uber-a. Airbnb, sajt preko kojeg ljudi izdaju stanove je sredinom prošle godine procijenjen na 30 milijardi, dok Intercontinental Hotels, kompanija koja posjeduje Holiday Inn i Crowne Plaza vrijedi samo 9 milijardi dolara. Lista ovakvih primjera je podugačka.

Ne kažemo da su ove kompanije loše, ali, 2000. je takođe bilo kompanija sa nevjerovatnim idejama koje su u rekordnom roku nestajale sa tržišta. Snapchat je jedna od kompanija čija vrijednost naglo raste, a u stvarnosti gubi novac. Podsjetimo se veoma dobre pozicije u kojoj se nalazio Twitter prije nekoliko godina. Danas prognoziraju njegovo gašenje ili eventualnu kupovinu od strane od nekog giganta. Ukoliko neke od ovih kompanija „padnu“ u 2017, imamo neke šanse da vidimo lančanu reakciju i pucanje balona DotCom 2.0.

Aleksandar Šćekić,

stručni saradnik za tržište novca i vrijednosne papire u Sektoru riznice

 

 

Povezani članci:

Podijeli članak

Sviđa ti se članak? Podijeli ga sa prijateljima!