Select Page

U 2016. godini imali smo dosta turbulentnih dešavanja na svjetskoj finansijskoj sceni.

Prije svega, glasanje stanovništva Ujedinjenog Kraljevstva da napuste Evropsku uniju uticalo je na vrijednost akcija Britanskih kompanija, a najviše je uzdrmalo njihovu valutu, britansku funtu, i njen devizni kurs u poređenju sa ostalim svjetskim valutama.

Krajem godine smo imali rezultat američkih predsjedničkih izbora na kojima je pobjedu odnio Donald Tramp. Ova pobjeda pretežno pro-biznis republikanskog kandidata sa sobom obično nosi pozitivne impulse ka tržištu u pogledu nižih poreza, ali zbog njegove ličnosti i politike koju planira implementirati, ostaje dosta nedoumica svima koji prate kretanje tržišta.

Ova dva događaju su samo neki od faktora koji utiču na devizni kurs jedne valute. U ovom blog postu ćemo vam reći nešto više o tome koji su to faktori, kao i kako devizni kurs utiče na ekonomsku stvarnost jedne države.

Šta je devizni kurs i kako centralne banke mogu uticati na njega?

Po definiciji, devizni kurs predstavlja cijenu po kojoj kupujemo određenu valutu u odnosu na drugu. Razlika u cijenama valuta utiče na veliki dio ekonomskih aktivnosti na nacionalnom i međunarodnom nivou i zato je ova tema od velike važnosti.

Pad deviznog kursa valute jedne države znači da su njeni proizvodi u inostranstvu jeftiniji

Čak i pri najprostijoj eBay transakciji osjetićete efekat deviznog kursa. Pad deviznog kursa valute jedne države znači da su njeni proizvodi u inostranstvu jeftiniji, dok sa druge strane uvozni proizvodi unutar države postaju relativno skuplji u odnosu na dohodak stanovništva. Ukoliko za 1 Euro kupujete 2 dolara, da li vam je kupovina od američkih ponuđača jeftinija ili skuplja?

Vrijednost određene valute je uslovljena prije svega povjerenjem i očekivanjima koje tržište manifestuje u nju, u pogledu ponude i tražnje za istom. Pored toga, centralne banke mogu povećati/smanjiti novac u opticaju određivanjem visine kamate po kojoj  pozajmljuju novac komercijalnim bankama, ili emisijom novog novca.

Smanjenje količine novca u opticaju direktno podiže vrijednost valute, dok povećanje količine novca u opticaju djeluje suprotno na devizni kurs. Takođe, na devizni kurs utiče i ekonomska i politička stabilnost zemlje, ali i tražnja za robama i uslugama date zemlje, te balansiranim izvozom i uvozom.

evropska centralna banka

Kako devizni kurs utiče na uvoz i izvoz u zemlji?

Inflacija se najprostije objašnjava kao rast opšteg nivoa cijena. Za više informacija o samoj inflaciji savjetujem vam da pročitate naš blog post o njoj ovdje. Ukratko, u slučaju inflacije, uz ostale stvari nepromijenjene, može se očekivati pad deviznog kursa određene valute, tj. inflacija utiče negativno na vrijednost valute u inostranstvu.

Kada vrijednost deviznog kursa domaće valute raste, to stvara pozitivan efekat na uvoz jer cijene inostranih proizvoda sada bivaju niže. S druge strane, porast deviznog kursa čini izvoz manje atraktivnim, jer su sada cijene domaćih proizvoda manje konkurentne kupcima u inostranstvu.  Još prostije, svojim novcem finansirate tuđu proizvodnju kupujući njihove proizvode, dok druga ekonomija kupuje vaše robe za novac koji sve manje vrijedi.

Politička i ekonomska stabilnost i devizni kurs

Pobjeda Donalda Trampa na predsjedničkim izborima u Americi i njegova politika „Amerika na prvom mjestu“ izgleda da je povoljno uticala na snagu dolara. Njegova filozofija okretanja unutrašnjem tržištu i dosta labav pogled na međunarodna ekonomska kretanja, pa čak i američke ugovorne obaveze prema svjetskim ekonomijama stimulisale su percepciju snažnog dolara.

Neizvjesnost francuskih izbora dodatno opterećuje povjerenje u zajedničku valutu.

S druge strane Atlantika, glasanje Velike Britanije za izlazak iz EU je poljuljao povjerenje u evropsku ekonomiju. Neizvjesnost francuskih izbora, zemlje koja se naziva i „drugi motor EU“ (prvi je Njemačka), dodatno opterećuje povjerenje u zajedničku valutu.

Suprotne monetarne politike FED-a i Evropske Centralne banke

Pored političkih i ekonomskih faktora koji indirektno utiču na vrijednost deviznog kursa određene valute, centralne banke kao glavni monetarni regulatori imaju moć da direktnom monetarnom politikom utiču na devizni kurs, povlačeći poteze u cilju ostvarivanja makroekonomskih ciljeva.

Više informacija o centralnim bankama možete pronaći ovdje.

Američki Sistem federalnih rezervi (FED – njihova centralna banka) odlučio je nedavno da poveća diskontnu kamatnu stopu za dolar za 0.25% (sa 1% na 1.25%). Takođe, guvernerka FED-a, Dženet Jelen najavila je dalje podizanje ove stope u 2017, na nedavnom saslušanju pred Kongresom. Na ovaj način, cijena po kojoj komercijalne banke mogu pozajmljivati tu valutu se diže, čime bi trebalo da se postigne smanjenje broja novčanica u opticaju, te rast vrijednosti valute. Tako se američko tržište u ovom trenutku pravi atraktivnijim za inostrane investicije.

S druge strane, Evropska Centralna banka se odlučila za niske kamate i na kupovinu obveznica čime će povećati količinu eura u opticaju, kako bi nivo inflacije podigla na 2%. Ovaj potez je dočekan toliko oštro u Americi da Dragija (Mario Draghi), direktora ECB-a, direktno optužuju za „tampering“ tvrdeći da namjerno manipuliše cijenom eura na štetu Amerike.

U suštini, dok FED jačanjem Dolara pokušava da privuče investicije Americi, ECB pokušava privući te iste investicije tako što će kupovinu EU proizvoda učiniti još atraktivnijom za inostrane kupce zbog devalvacije Eura. Dobra vijest za evropske proizvođače; loša vijest za evropske kupce kao što smo većina nas. Kako će se ova trka završiti, ostaje da se vidi.

Ukoliko ECB pretjera, Euro će preći prag umjerene inflacije, dok bi prejak dolar loše uticao na izvoz SAD-a. Da li će se ostvariti prognoze daljeg pada Eura saznaćemo  u naredom periodu.

Aleksandar Šćekić,

stručni saradnik za tržište novca i vrijednosne papire u Sektoru riznice

Povezani članci:

Podijeli članak

Sviđa ti se članak? Podijeli ga sa prijateljima!