Select Page

Daleko za nama su dani kada se naučnom fantastikom smatrao razgovor između čovjeka i mašine. Veliki broj predviđanja iz filmova serijala – Povratak u budućnost je danas nešto što predstavlja našu realnost. U 2016. godini svjedoci smo da živimo u društvu koje se možda i najbrže ikad razvija u pogledu tehnologije. Velike kompanije poput Google-a, Facebook-a i brojnih drugih se prvenstveno preusmjeravaju na polje razvoja vještačke inteligencije, i njenog uticaja na način života ljudi u budućnosti.

Ovakva dešavanja navode i nas kao zaposlene u banci na razmišljanja o tome na koji način u budućnosti će banke funkcionisati, i šta razvoj tehnologije vještačke inteligencije može značiti za našu industriju. Budući da je ova tehnologija u samom začeću, u ovom blog postu pokušaću da vam približim ono što vještačka inteligencija zapravo predstavlja, i na koji način možemo očekivati da utiče na naše (finansijske) živote.

Danas platforme vještačke inteligencije možemo podijeliti na tri polja:

  • “big data” alati, pomoću kojih se omogućava ljudima da izvlače zaključke iz velikih količina povezanih i koreliranih podataka
  • platforme zasnovane na korelaciji poputa IBM Watson-a i Google Deep Mind-a, koje rade na utvrđivanju šablona i statističke relevantnosti individualnih podataka.
  • platforme zasnovane na uzročnosti, koje rade na primjenjivanju toga kako ljudi razmišljaju o grupi problema

Koliko je zapravo “stara” vještačka inteligencija?

Iako je njena popularnost relativno nova, vještačka inteligencija kao akademska disciplina istraživanja postoji još od 1956. godine kada je osnovana na Dartmut koledžu u SAD-u. Naučnici koji su je tada osnovali su postali i lideri na polju njenog razvoja u predstojećim decenijama. Kako god, vještačka inteligencija i njeni prvi pomaci se prvobitno pominju u 1970-im i 80-im.

Ova dva istorijska principa evoluirala su u korelaciju i uzročno-osnovane segmente vještačke inteligencije

Tada su naučnici kao što je Alan Kay, Doug Lenat i Marvin Minsky konceptualizovali različite načine za simulaciju ljudske inteligencije. Jedna škola se zalagala za algoritme koji bi se primjenjivali na velike grafike znanja kako bi se simulirao ljudski proces donošenja odluka. Druga je tvrdila da, da bi se mašina naučila da razmišlja kao čovjek, mora i učiti kao čovjek – od najosnovnijih koncepata do onih kompleksnih. Ova dva istorijska principa evoluirala su u korelaciju i uzročno-osnovane segmente vještačke inteligencije koje poznajemo danas.

Banka budućnosti – vaša lična banka

Očekujem da će u budućnosti akcenat biti na ličnijem odnosu između klijenata i banke. Tome vještačka inteligencija može doprinijeti na više načina. Možete očekivati pametne novčanike, koji će vremenom da uče na koji način vi raspolažete sa novcem i koji će moći da vam pomognu da steknete bolje finansijske navike. Na primjer, moći će da vas navedu da preispitate da li stvarno želite da donesete određenu finansijsku odluku i podsjete vas na njene posljedice u datom trenutku. Pored toga, možete očekivati da ćete od strane vaše banke dobijati još preciznije informacije o uslovima kreditiranja i savjetima za štednju u odnosu na vaša primanja, možda čak i potpuno personalizovane uslove kreditiranja.personalizovana banka

Ovako personalizovano iskustvo bi doprinijelo poboljšanju informisanosti prilikom donošenja finansijskih usluga. Bili biste sigurni da je odluka koju donosite prava za vas. Ujedno, možemo očekivati da će primjena vještačke inteligencije čitavu bankarsku industriju učiniti dosta konkurentnijom, budući da će banke biti u mogućnosti da automatizuju veliki broj procesa, što će rezultirati u povoljnijoj ponudi usluga za vas, klijente.

Mi u Erste banci se i sada trudimo da pratimo svjetske trendove u pogledu digitalizacije bankarskih usluga

Banke će morati da vode mnogo više računa o zadovoljstvu i preferencijama svojih klijenata, i tome da oni nisu samo jedna stavka izvještaja, već stvarni ljudi sa različitim potrebama. Mi u Erste banci se i sada trudimo da, počevši od pružanja opcije za online pokretanje zahtjeva za otvaranje računa i elektronskog bankarstva, pratimo svjetske trendove u pogledu digitalizacije bankarskih usluga. Sve je to sa ciljem da vam obezbijedimo najbolji nivo usluge i pristup ličnim finansijama kakav zaslužujete. Samo ćemo reći – pratite nas i u 2017. godini, dosta novih stvari na ovom polju je pred nama. 🙂

Veće šanse za prevenciju ekonomskih kriza?

Vještačka inteligencija bi mogla da donese mnogo promjena na polju trgovine hartijama od vrijednosti. Najviše zbog mogućnosti učenja o usponima i padovima i korelacijama između njih.

Mogućnost praćenja događaja koji se na sličan način dešavaju tokom vremena uz pomoć vještačke inteligencije bi mogla da nam sugeriše kada je povoljan period za kupovinu, a kada za prodaju akcija. Takođe, bilo bi moguće na primjer uraditi analizu kako bi neki geopolitički sukob mogao da se odrazi na tržište i koje kompanije bi sve bile pogođene istim.

Na primjer, u slučaju pojave većih promjena na tržištu građevinskog materijala, vještačka inteligencija bi mogla da napravi analizu toga koje se sve kompanije mogu naći pogođenim, i na koji način to može da se odrazi na poslovanje kompanija u drugim, na prvi pogled nepovezanim, industrijama. Sve ovo bi nam omogućilo da izgradimo portfolio akcija ne samo na osnovu toga što se do sada desilo, već i onog što je vjerovatno da će se desiti u budućnosti.

Bolja informisanost aktera na tržištu, sa druge strane, bi vjerovatno rezultirala manjim brojem velikih padova berze i kriza na dugi rok. Analizom velikog broja različitih ekonomskih parametara i kretanja tržišta uz pomoć big data alata vještačke inteligencije, bićemo u dosta boljoj poziciji da uvidimo indikatore potencijalnih kriza, što bi nam dozvolilo da djelujemo preventivno.

Danas možemo zaista da kažemo da živimo u vremenima gdje proizvodi mašte polako postaju realnost. Vremenska prognoza je nešto što danas smatramo sastavnim dijelom zadnjih pet minuta dnevnika. U periodu kada je ona nastala oko 1860. godine, Robert Fitzroj, jedan od prvih meteorologa, je naišao na veoma negativne reakcije. Optuživali su ga da se ne bavi naukom već vještičarenjem i da tako izaziva sudbinu. Vještačka inteligencija nije naučna fantastika, već nešto što će vjerovatno postati sastavni dio naših života. Do koje mjere, ostaje nam da maštamo. 🙂

Nataša Šćepanović, direktorica sektora marketinga Erste banke

Povezani članci:

Podijeli članak

Sviđa ti se članak? Podijeli ga sa prijateljima!